Županijski sud u Zagrebu proglasio je u srijedu štrajk radnika Zagrebačkog holdinga nezakonitim. Presuda nije pravomoćna, a sindikati imaju pravo žalbe Vrhovnom sudu.
Sutkinja Ksenija Jakovčević prihvatila je tužbu Zagrebačkog holdinga protiv triju sindikata: Sindikata komunalnih radnika i vozača Čistoća Zagreb, Sindikata prometnih i komunalnih službi Hrvatske te Sindikata komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske.
Sud je sindikatima zabranio organiziranje i poduzimanje štrajka koji su najavili 18. rujna te im naložio da Holdingu nadoknade 625 eura troškova postupka.
>>I štrajk u ZET-u je nezakonit: Radnici su se počeli vraćati na posao
Zašto je sud štrajk proglasio nezakonitim?
Prema obrazloženju presude, jedan od ključnih razloga je sporazum koji su Holding i sindikati potpisali 29. srpnja. Njime je dogovorena daljnja primjena odredbi dotadašnjeg kolektivnog ugovora, najkasnije do kraja prosinca.
Sud je zaključio da je time za to razdoblje faktički osiguran nastavak kolektivnog ugovora, uključujući obvezu socijalnog mira. Zbog toga je ocijenjeno da je štrajk pokrenut prije nego što su za njega bili ispunjeni zakonski uvjeti.
Sud je kao dodatni razlog naveo i pitanje poslova koji se ne smiju prekidati tijekom štrajka. Sutkinja je istaknula da pravo na štrajk, iako ustavno zajamčeno, nije apsolutno te da mora biti usklađeno sa zaštitom života, zdravlja i sigurnosti ljudi.
U obrazloženju je navedeno i da iz zapisnika o pregovorima ne proizlazi da su pregovori vođeni u dobroj vjeri. Prema ocjeni suda, obje su strane uglavnom iznosile zahtjeve i odgađale postizanje dogovora.
Što slijedi?
Presuda još nije pravomoćna. Nezadovoljna strana može podnijeti žalbu, a o žalbi odlučuje Vrhovni sud.
Prema informacijama iz postupka, Vrhovni sud o žalbi odlučuje u roku od pet dana od dostave cijelog spisa.
Ako presuda postane pravomoćna, sindikati više neće imati zakonsku osnovu za nastavak ovog štrajka. Holding tada može zahtijevati povratak radnika na posao, a može pokrenuti i postupak za naknadu štete ako za to postoje zakonske pretpostavke.
Sudjelovanje u zakonitom štrajku samo po sebi nije povreda radne obveze. Kod pravomoćno utvrđenog nezakonitog štrajka, međutim, Zakon o radu predviđa mogućnost odgovornosti organizatora, a pod određenim uvjetima i otkaz radniku koji je organizirao ili sudjelovao u nezakonitom štrajku. To ne znači da bi svi sudionici automatski dobili otkaz; svaki takav postupak može biti predmet zasebnog radnog spora.
Odluka o štrajku u ZET-u
Druga važna odluka očekuje se u odvojenom sporu koji je ZET pokrenuo protiv triju sindikata.
Županijski sud u Zagrebu trebao bi odlučiti je li zakonit štrajk vozača tramvaja i autobusa. I ta će presuda biti nepravomoćna i protiv nje će biti moguća žalba Vrhovnom sudu.
U slučaju zakonitog štrajka, sindikati i poslodavac moraju osigurati nužne poslove, odnosno minimalan opseg usluga koje moraju funkcionirati i tijekom štrajka. O tome se vode arbitražni postupci.
Štrajk je pokrenut zbog spora oko novih kolektivnih ugovora.
Sindikati u ZET-u traže povećanje osnovice od 13 posto, dok uprava nudi povećanje od 4,5 posto uz naknadno usklađivanje s inflacijom. Istu ponudu dao je i Zagrebački holding.
Kolektivni ugovor ZET-a istekao je 31. ožujka, a kolektivni ugovor Zagrebačkog holdinga 15. svibnja. Holding i sindikati potom su 29. srpnja potpisali sporazum o nastavku primjene odredbi isteklog kolektivnog ugovora do sklapanja novog, a najdulje do 31. prosinca.
Upravo je pravni učinak tog sporazuma bio jedan od ključnih elemenata današnje odluke suda.
Štrajk radnika ZET-a i Zagrebačkog holdinga traje treći dan, zbog čega je javni prijevoz u Zagrebu znatno reduciran, dok je odvoz otpada također smanjen.
