U Zagrebu, kao i u ostatku Hrvatske, potražnja za smještajem starijih osoba je velika, a postojeći kapaciteti ne zadovoljavaju potrebe građana. Prema podacima koje smo dobili iz Ureda gradonačelnika, Grad Zagreb nadležan je za 11 domova za starije osobe. To su domovi Centar, Dubrava, Ksaver, Maksimir, Medveščak, Peščenica, Sveta Ana, Sveti Josip, Trnje, Trešnjevka i Park. Oni djeluju na 18 lokacija, s ukupnim kapacitetom za 4.024 korisnika. Trenutačno je u njima smješteno oko 3.700 osoba. Razlog zbog kojeg svi kapaciteti nisu popunjeni su cjelovite obnove objekata oštećenih u potresu u domovima Centar, Medveščak i Trešnjevka. Također, dio prostora povremeno je nedostupan i zbog adaptacija i manjih sanacija.
Posljedice su duge liste čekanja, no njihovo trajanje ne ovisi samo o raspoloživim kapacitetima nego i o vrsti smještaja koji je osobi potreban. Na jednokrevetne sobe čeka se znatno dulje nego na višekrevetne, dok za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih demencija čekanje iznosi od dvije do četiri godine.
Upravo su obitelji koje se iznenada suoče s pogoršanjem zdravstvenog stanja roditelja često u najtežoj situaciji jer je potreba za smještajem u tom slučaju hitna. Iz Grada navode da se obitelji u takvim okolnostima mogu obratiti nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, prema prebivalištu osobe kojoj je potrebna intenzivna skrb. To je prva adresa na kojoj se mogu dobiti informacije o mogućnostima smještaja i procjeni ispunjavanja uvjeta za ostvarivanje tog prava.
Ipak, mogućnost ostvarivanja prednosti pri smještaju nije jednaka za sve korisnike. Prednost se može ostvarivati i prema posebnim propisima koji se odnose na hrvatske branitelje, civilne stradalnike Domovinskog rata te vojne i civilne invalide rata. Naravno osim domova kojima je osnivač Grad Zagreb, na raspolaganju su i drugi pružatelji socijalnih usluga. Međutim, taj smještaj može predstavljati znatno veće financijsko opterećenje.
Novi domovi i dodatna mjesta za osobe s demencijom
Kako bi povećao dostupnost smještaja, Grad Zagreb radi na pripremama za izgradnju pet novih domova za starije osobe. Po dva su u istočnom i zapadnom dijelu grada, a jedan je na južnom dijelu. Planirani kapaciteti raspoređeni su na ovim lokacijama:
- Dubrava – dislocirani objekt Doma za starije osobe Dubrava s predviđenim kapacitetom za 200 korisnika,
- Sesvetski Kraljevec – dom za 340 korisnika, za koji se priprema arhitektonsko-urbanistički natječaj na zemljištu površine oko 10.000 kvadratnih metara,
- Prečko – dom za 380 korisnika u Jarnovićevoj ulici,
- Špansko – dom za 300 korisnika u Ulici Dobriše Cesarića,
- Sveta Klara – dom za 260 korisnika.
U Španskom i u Svetoj Klari, uz dom se planiraju i centri za sveobuhvatnu podršku koji bi pružali uslugu smještaja i boravka osobama s invaliditetom.
Planirani kapaciteti pokazuju namjeru Grada da odgovori na rastuće potrebe, no do realizacije će proći određeno vrijeme. Za obitelji koje traže smještaj “jučer”, to znači da novi domovi još neko vrijeme neće biti stvarna opcija.

Poseban izazov predstavlja smještaj osoba s Alzheimerom i drugim demencijama. U gradskim domovima trenutačno je za njih osigurano samo 96 mjesta, na pet lokacija: Medveščak, Maksimir, Sveta Ana, Park-Lašćina i Dubrava-Markuševec.
Grad planira proširiti te kapacitete na dvije lokacije. Dogradnjom Doma za starije osobe Sveta Ana predviđena su tri nova odjela za ukupno 60 korisnika, dok je u Domu Ksaver u tijeku adaptacija prostora za odjel s još 19 mjesta. U Domu Sveta Ana planira se i dnevni boravak za 20 korisnika, a u Domu za starije osobe Peščenica uređuje se dnevni boravak za osobe oboljele od demencije.
Pomoć u kući za 2.500 starijih građana
Izvaninstitucionalnu uslugu boravka pružaju domovi Medveščak, Sveta Ana i Sveti Josip, za ukupno 65 korisnika. Takva usluga omogućuje cjelodnevnu skrb osobama koje su funkcionalno ovisne zbog različitih zdravstvenih stanja, među kojima su demencije i posljedice moždanog udara.
Novi domovi neće sami po sebi riješiti sve potrebe, a ni svaka starija osoba kojoj je potrebna pomoć ne mora nužno preseliti u ustanovu. Za mnoge je važno omogućiti što dulji ostanak u vlastitom domu, uz odgovarajuću podršku. Grad Zagreb zato provodi i izvaninstitucionalne usluge namijenjene starijim osobama. To su ljudi koji još uvijek žive u svojoj obitelji, ali zbog dobi ili narušenog zdravlja više ne mogu samostalno zadovoljiti životne potrebe.
Pritom je najzastupljenija usluga pomoć u kući. Nju u okviru 11 gradskih domova prima oko 2.500 starijih sugrađana. Ona obuhvaća svakodnevnu dostavu jednog gotovog obroka i/ili pomoć gerontodomaćice.
Ove su usluge posebno važne za obitelji koje skrbe o roditelju kod kuće. Mogućnost dostave obroka, pomoći u svakodnevnim aktivnostima ili organiziranog dnevnog boravka može im olakšati usklađivanje skrbi s poslovnim i drugim obiteljskim obvezama. Ipak, dostupnost takve pomoći ne znači da je ona dovoljna u svim situacijama, osobito kada osoba zahtijeva neprekidni nadzor ili intenzivnu njegu.
Takođe, Grad provodi i program Gerontološki centri Grada Zagreba. Njime su različite socijalne i druge usluge dostupne za gotovo 4.500 starijih osoba u njihovoj lokalnoj zajednici. Program obuhvaća pomoć u zadovoljavanju egzistencijalnih potreba, uključujući pomoć u kući i posudionicu ortopedskih pomagala, ali i sportsko-rekreacijske, kulturno-zabavne i radno-kreativne aktivnosti. Dostupni su i savjetovališni rad te preventivno-zdravstvene aktivnosti. Usluge Gerontoloških centara su besplatne i dostupne starijim sugrađanima u svih 17 gradskih četvrti.
Takvi programi mogu pomoći starijim osobama da dulje ostanu aktivne i povezane sa svojom zajednicom. Istodobno, oni predstavljaju dio šire mreže podrške koja je potrebna obiteljima, osobito kada se potrebe roditelja počnu povećavati, ali još nisu takve da bi zahtijevale smještaj u domu.
Digitalizacija prijava trebala bi donijeti veću transparentnost
Jedan od problema na koji su obitelji upozoravale i u drugim dijelovima ovog serijala jest složenost postupka prijave za smještaj i nedovoljna preglednost lista čekanja.
Grad Zagreb prepoznaje prednosti jedinstvenog sustava za upravljanje prijavama i listama čekanja. Prema odgovoru iz Ureda gradonačelnika, u tijeku je postupak javne nabave za izradu novog objedinjenog informacijskog sustava za upravljanje gradskim domovima. Sustav bi trebao pojednostaviti i ubrzati poslovne procese, modernizirati podnošenje zahtjeva za smještaj i povećati transparentnost lista čekanja.
Na službenim internetskim stranicama Grada Zagreba i pojedinih domova već su dostupne upute za smještaj, no objedinjavanje postupka moglo bi olakšati snalaženje obiteljima koje se prvi put susreću s potrebom za institucionalnom skrbi. Za njih je važno znati ne samo kako podnijeti zahtjev nego i koje su druge mogućnosti dostupne, koliko se na smještaj čeka te kakvu pomoć mogu ostvariti dok čekaju.

Iz zagrebačkog primjera vidljivo je da odgovor na potrebe starijih osoba ne može biti samo izgradnja novih domova. Potrebni su i prilagođeni smještaj za osobe s demencijom, pomoć u kući, dnevni boravci i jasne informacije o pravima i uslugama te naravno dovoljno stručnog kadra. Sve su to dijelovi sustava koji bi trebali funkcionirati povezano kako bi obitelji znale kome se mogu obratiti, koju pomoć mogu dobiti i na koga se mogu osloniti kada skrb postane prezahtjevna da bi je mogli organizirati sami.
Nažalost, o skrbi za starije osobe većina ljudi ne razmišlja dok se sama ne suoči s tom potrebom. Zbog toga je organizirana skrb jedna od važnih zadaća socijalne države. Dostojanstvena starost ne bi smjela ovisiti o tome ima li netko članove obitelji koji mogu preuzeti skrb ili imaju li dovoljno financijskih sredstava da potrebnu pomoć plate.
Projekt izrade serijala tekstova Kad roditelj više ne može sam: Ekonomija starosti i skrbi, autorice Zinke Kocijan, objavljen je uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti za 2026. godinu.



























