Kada starija osoba zbog bolesti više ne može živjeti samostalno obitelj se najprije suočava s pitanjem kako organizirati svakodnevnu skrb. Hoće li to biti u vlastitom domu, uz podršku obitelji ili njegovatelja, kroz izvaninstitucijske usluge ili, kada sve navedeno nije moguće, kroz smještaj u domu.
Organizirati život uz roditelja koja treba cjelodnevnu njegu nije lako, a često ni moguće ako imate posao na kojem morate biti svaki dan od 8 do 16, malu djecu o kojoj trebate također brinuti, živite na drugom kraju grada ili u drugom gradu. Uz to, njihovo stanje se u jednom trenutku može drastično promijeniti. Netko tko je bio posve funkcionalan gotovo preko noći pretvori se u nekoga tko je potpuno ovisan o vama. Nekad je doslovce potreban jedan krivi korak.
U Hrvatskoj, prema podacima koje nam je dostavilo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, djeluje ukupno 648 pružatelja usluga smještaja. Od toga su samo četiri državna doma, a 45 su decentralizirani domovi, odnosno domovi čija su osnivačka prava prenesena na jedinice regionalne (područne) samouprave. Najveći broj, njih 599, čine domovi koje su osnovali: vjerske zajednice, trgovačka društva, udruge te druge domaće i strane pravne ili fizičke osobe. Taj se dio sustava u javnosti kolokvijalno naziva privatnim domovima, iako obuhvaća širu skupinu pružatelja.
Ukupan smještajni kapacitet na razini Hrvatske, u mreži i izvan mreže, iznosi 32.172 mjesta. Na prvi pogled, ta brojka može zvučati veliko. No, struktura tih kapaciteta pokazuje zašto se obitelji, kada krenu tražiti smještaj za nemoćnog roditelja, suoči sa surovom stvarnosti. Od tog broja samo su 184 mjesta u državnim domovima, decentralizirani domovi raspolažu s 11.147 mjesta, a većina smještajnih kapaciteta nalazi se kod tzv. privatnih pružatelja – 20.841 mjesto.
U mreži Ministarstva 3.653 mjesta
Posebno važan podatak odnosi se na mrežu samog Ministarstva. Od ukupnog smještajnog kapaciteta, u toj je mreži 3.653 mjesta za korisnike koji se smještaju rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Upravo je to jedan od ključnih problema skrbi za starije i nemoćne.
Podsjetimo, osnivač Hrvatskog zavoda za socijalni rad je država, a osnivačka prava i dužnosti u njezino ime ostvaruje Ministarstvo, dok Zavod neposredno obavlja poslove socijalne skrbi i odlučuje o pravima korisnika.
Smještaj preko sustava socijalne skrbi u pravilu počinje obraćanjem nadležnom područnom uredu Zavoda (nekadašnji Centri za socijalni rad). Za obitelji koje prvi put ulaze u taj postupak to je tek početak zahtjevnog administrativnog procesa. Mnogi, ne znamo je li bolje reći nažalost ili na sreću, tek tada prvi put osvijeste koju je količinu razne dokumentacije potrebno prikupiti.
Prikupljanje dokumentacije
Temelj cijelog postupka čini zdravstvena dokumentacija. To su nalazi koji jasno govore o postojanju kronične bolesti te razini ovisnosti o pomoći druge osobe. U liječničkoj potvrdi za dom morate ispuniti podatak o tome koji je stupanj usluge potreban. On ovisi o funkcionalnoj ovisnosti tj. neovisnosti osobe.
Prvi stupanj usluge odnosi se na ljude koji mogu samostalno brinuti o sebi, a drugi na one kojima je potrebna pripomoć kod zadovoljavanja osnovnih potreba. Treći stupanj usluge odnosi se na one kojima je potrebna pomoć druge osobe u zadovoljavanju svih potreba. A najviši, četvrti stupanj, potreban je oboljelima od Alzheimerove bolesti ili drugih oblika demencije. Njima je potrebna pomoć i nadzor druge osobe u zadovoljavanju svih potreba u punom opsegu.
Portal e-Građani olakšava stvar
Osim liječničke dokumentacije, potrebno je paralelno prikupiti i onu financijsku. To su podaci o prihodima, poput mirovine, invalidnine, štednje… Bit će vam potrebni i podaci o nekretninama koje korisnik posjeduje. Naravno, neophodno je imati i osobnu iskaznicu, izvod iz registra rođenih, zapis o prebivalištu, e-domovnicu…
Nemojte zaboraviti da su vam potrebne informacije i o članovima obitelji koji su obvezni na uzdržavanje, njihovim prihodima i mogućnostima pružanja pomoći. Naime, Centar treba procijeniti može li obitelj sama osigurati potrebnu skrb prije nego što odobri institucionalni smještaj.
Podnošenje zahtjeva može obaviti sam korisnik, ali i član obitelji ili skrbnik, uz obaveznu suglasnost korisnika. Dobra je stvar da više manje sve potrebne formulare možete pronaći na internetu. Rokovi razmatranja variraju ovisno o složenosti slučaja i dostupnosti mjesta u domovima.
Velika većina tih dokumenata trebat će vam na više mjesta pa je zbog toga odmah dobro osigurati njihovu elektronsku verziju kako biste ih mogli printati ili slati emailom. Zbog toga je iznimno važno o tim stvarima misliti puno ranije nego kada obitelji već “gori pod petama”. Tada je najveće olakšanje ako vaš član obitelji koristi sustav e-Građani.
Mobilno bankarstvo
Pristup sustavu je najjednostavniji putem mobilnog bankarstva (bilo koje banke) jer token koji se koristi za prijavu može poslužiti i kao vjerodajnica za pristup e-uslugama i dokumentima. Time se može izbjeći odlazak u Finu, gdje bi inače trebali zatražiti vjerodajnicu za e-Građane. Naime, većina dokumenata ne smije biti starija od šest mjeseci.
Iznimno korisno je biti opunomoćenik roditeljskih tekućih računa. Tako ćete moći plaćati račune koji stižu na vaše roditelje kada oni to više neće biti sposobni. Usluga se može dogovoriti u opsegu onih prava koje dogovorite s roditeljima prilikom ugovaranja punomoći.
Treba imati na umu da to trebate ugovoriti izravno u poslovnici banke uz prisustvo obiju strana. Ako roditelj nije pokretan, punomoć se može ovjeriti i kod javnog bilježnika.
Jedinstvena lista čekanja još se puni podacima
Jedno od pitanja koje se često otvara kada se govori o domovima za starije jest samo vrijeme čekanja na mjesto od prijave do ulaska. Iz Ministarstva navode kako taj podatak varira ovisno o domu i da tom informacijom raspolažu pojedini pružatelji ili njihovi osnivači.
Dodaju kako su, u svrhu osiguranja transparentnosti i dostupnosti podataka izradili Registar korisnika socijalnih usluga i zaprimljenih zahtjeva za korištenjem usluga (tzv. Lista čekanja). U tom bi se Registru na jednom mjestu trebali voditi podaci o korisnicima i zaprimljenim zahtjevima. Sustav bi trebao prepoznati kada je ista osoba evidentirana na listama čekanja kod više pružatelja usluga.
Kada se osobi napokon osigura smještaj, sustav bi tog korisnika trebao automatski brisati s liste čekanja na svim drugim mjestima. Takav bi model trebao omogućiti preciznije praćenje zahtjeva. Međutim, Registar još nije u potpunosti operativan, a iz Ministarstva navode da je u tijeku postupak unosa podataka u aplikaciju.
Novi centri donose 1.849 mjesta, od toga 256 za osobe s demencijom
Na pitanje o proširenju kapaciteta, iz Ministarstva ističu kako je Vlada pokrenula, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, projekt izgradnje i opremanja osam centara za starije osobe, nakon čega su iz državnog proračuna osigurana dodatna sredstva za izgradnju još deset centara. Cilj je osigurati dodatne smještajne kapacitete za korisnike kojima je potrebna intenzivna 24-satna skrb.
Ukupno je riječ o 18 projekata čija se vrijednost približava iznosu od 200 milijuna eura, a dio troškova će sufinancirati i jedinice lokalne samouprave. Njih devet je već izgrađeno, a u tijeku su aktivnosti na osnivanju ustanova i uspostavi usluga. Po završetku svih projekata, Centri će raspolagati s ukupno 1.849 smještajnih mjesta. Od toga je 256 mjesta namijenjeno korisnicima oboljelima od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije.
Uz smještaj je predviđeno i pružanje izvaninstitucijskih usluga za ukupno 4.549 korisnika. Ujedno se očekuje zapošljavanje 1.400 novih djelatnika različitih profila.
Inače, prema procjeni organizacije Alzheimer Europe, u Hrvatskoj je 2025. godine s demencijom živjelo oko 73.800 osoba, dok istovremeno Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi nešto oprezniju brojku – više od 50.000 osoba.
Za obrazovanje njegovatelja dodijeljen je 2.091 vaučer
Kako bi se odgovorilo na potrebe tržišta rada i povećala dostupnost kvalificirane radne snage, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) kroz sustav vaučera financira Program obrazovanja za stjecanje djelomične kvalifikacije njegovatelj, odnosno njegovateljica, u institucionalnoj i izvaninstitucionalnoj skrbi o starijim i nemoćnim osobama.
Do sada je za taj program dodijeljen ukupno 2.091 vaučer, navode iz Ministarstva. Od toga su 1.422 korisnika završila obrazovanje, 588 ih je trenutačno u programu, dok 81 korisnik čeka početak obrazovanja. Kako je riječ o zanimanju za kojim postoji kontinuirana potreba na tržištu rada sustav vaučera za obrazovanje pokazao se kao važan instrument za stjecanje potrebnih kompetencija i povećanje dostupnosti radne snage, ističu iz Ministarstva.
S obzirom na trenutačne brojke, ali i trendove, nije teško procijeniti da su ove mjere tek kap u moru potreba za organiziranom skrbi za naše starije sugrađane kojima je ona neophodna. Naime, u našoj je zemlji čak četvrtina populacije starija od 65 godina. Ako se nešto značajno ne poduzme na razini države, dostojanstvena starost osoba koje ne mogu skrbiti o sebi ostat će tek prazna parola. I nerješiva briga obitelji.
Projekt izrade serijala tekstova Kad roditelj više ne može sam: Ekonomija starosti i skrbi, autorice Zinke Kocijan, objavljen je uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti za 2026. godinu.
