INA Grupa je u 2021. ostvarila neto dobit od 1,31 milijardu kuna, naprema gubitku od 1,14 milijardi kuna iz 2020. godine, navodi se u financijskom izvješću kompanije objavljenom u četvrtak.
“Nakon gubitaka uzrokovanih pandemijom 2020. godine, 2021. je pokazala značajno poboljšano vanjsko okruženje. Popuštanje ograničenja vezanih uz pandemiju i brzi gospodarski oporavak gurnuli su cijene energije na visoke razine brže od očekivanog, što je dodatno osnažilo rezultate INA Grupe”, navodi se u priopćenju kompanije.
Neto prihod od prodaje u 2021. godini dosegnuo je 22,4 milijarde kuna ili 51,5 posto više nego prethodne godine, dok je CCS EBITDA bez jednokratnih stavki iznosila 3,03 milijarde kuna te je bila 70 posto viša nego u 2020. godini.
Rezultati potaknuti vanjskim faktorima
Potaknuta udvostručenim cijenama ugljikovodika u usporedbi s 2020., Istraživanje i proizvodnja nafte i plina ponovno su najviše doprinijeli rezultatima s EBITDA bez jednokratnih stavki od 2,5 milijardi kuna. Međutim, prirodni pad proizvodnje na zrelim poljima ostaje izazov. CCS EBITDA Rafinerija i marketinga, uključujući Usluge kupcima i maloprodaju dosegla je 0,9 milijardi kuna zahvaljujući boljim rezultatima maloprodaje, kako u segmentu goriva tako i u segmentu negoriva.
“Makro okruženje za industriju nafte i plina poboljšalo se u 2021. zahvaljujući ublažavanju restriktivnih mjera povezanih s pandemijom i rastućim cijenama ugljikovodika. U takvom okruženju Istraživanje i proizvodnja nafte i plina ponovno su predvodili oporavljen rezultat, iako se prirodni pad proizvodnje nastavlja u skladu sa zrelim portfeljem. Ostale djelatnosti dodatno su podržale rezultate, prvenstveno maloprodaja zbog poboljšane prodaje goriva i negoriva, a djelomično i zbog turističke sezone, koja je bila bolja od očekivanja”, rekao je predsjednik Uprave INA-e Sandor Fasimon.
Dodao je kako se “izazov prirodnog pada proizvodnje rješava intenzivnom kampanjom izrade novih bušotina na moru, koja se već odvija i ima za cilj povećanje domaće proizvodnje plina na sjevernom Jadranu”.
Fasimon je rekao kako je “ovo poboljšanje, uglavnom potaknuto vanjskim faktorima, dobrodošlo razdoblje olakšanja”, koje će INA iskoristiti za daljnje jačanje svoje tržišne pozicije.
Investicijski program
“U tijeku je snažan investicijski program u svim djelatnostima, a širit ćemo ga i na nova područja”, rekao je predsjednik Uprave INA-e. Kapitalna ulaganja u 2021. iznosila su 1,6 milijardi kuna, od čega je otprilike polovica uložena u Rafinerije i marketing. Glavna strateška investicija, Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka, nastavlja se s fokusom na građevinske radove i isporuku opreme na gradilište.
“Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka ključan je za dugoročnu održivost Ininih Rafinerija i marketinga, a također pomaže kompaniji da zadrži svoju jaku poziciju na ključnim tržištima Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Slovenije”, naglasio je Fasimon.
“U vremenu promjena u energetskom sektoru, INA je predana diverzificiranju svog portfelja i podršci zelenoj tranziciji, bez obzira na našu osnovnu djelatnost. U Virju i Sisku izgradit će se dvije nove solarne elektrane, što je važan korak kompanije u zelenoj proizvodnji električne energije”, dodao je predsjednik Uprave INA-e Sandor Fasimon.
INA je u prosincu 2021. na domaćem tržištu uspješno izdala obveznicu vrijednu dvije milijarde kuna, čime je stvorena solidna financijska osnova za intenzivan investicijski ciklus.
