Naslovnica Biznis Za potrebe europskog tržišta trebalo bi graditi još 650.000 stanova godišnje

Za potrebe europskog tržišta trebalo bi graditi još 650.000 stanova godišnje

U Europi se trenutačno gradi oko 1,6 milijuna stanova godišnje, a za podmirivanje potreba tržišta u idućih deset godina potrebno je dodatnih 150 milijardi eura ulaganja godišnje, istaknuto je na 3. Urbanom forumu „Stanovanje i prostor – temelji održivog razvoja“

1
Urbani forum održan je u organizaciji Udruge gradova - na slici Željko Turk, predsjednik Udruge gradova i gradonačenik Zaprešiča [Izvor Udruga gradova]

U Europi se trenutačno gradi oko 1,6 milijuna novih stanova godišnje, no za podmirivanje potreba tržišta u idućih deset godina trebalo bi graditi dodatnih 650.000 stambenih jedinica godišnje. Za povećanje stambene ponude bilo bi potrebno osigurati oko 150 milijardi eura dodatnih javnih i privatnih ulaganja godišnje, istaknuto je na 3. Urbanom forumu „Stanovanje i prostor – temelji održivog razvoja“, održanom 1. i 2. listopada u Zagrebu.

Nedostatak priuštivog stanovanja 51 posto stanovnika europskih gradova smatra gorućim problemom, navedeno je na forumu koji je organizirala Udruga gradova. Skup je okupio predstavnike europskih institucija, državnih i lokalnih tijela te stručnjake za urbani razvoj.

Cijene stanova u Europi porasle 60 posto

Orna Rosenfeld, stručnjakinja za stambenu politiku, navela je da su cijene stanova u Europi od 2013. porasle 60 posto, a najamnine 20 posto. Socijalni stanovi čine tek 6 do 7 posto stambenog fonda.

Hrvatska je Nacionalnim planom stambene politike za razdoblje 2025.–2030. uspostavila okvir za stambenu politiku, no provedba ovisi i o kapacitetu gradova za pripremu programa priuštivog stanovanja, aktivaciju zemljišta i ubrzavanje izdavanja dozvola, istaknula je Rosenfeld.

Matthew Baldwin iz Europske komisije rekao je da EU priprema širi paket mjera za priuštivo stanovanje koji se temelji na povećanju ponude stanova, mobilizaciji ulaganja, podršci reformama i zaštiti najugroženijih.

Više od 100 milijuna eura iz Socijalnog klimatskog fonda

Tomislav Jukić iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine rekao je da su u tijeku pregovori o više od 100 milijuna eura iz Socijalnog klimatskog fonda te gotovo dvije milijarde eura iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a. Prema njegovim riječima, najmanje 25 posto tih sredstava bilo bi namijenjeno komunalnoj infrastrukturi, a 75 posto izgradnji i obnovi stambenog fonda.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak predstavila je rezultate Urbanog razvojnog fonda, iz kojeg je dosad odobreno 70 milijuna eura za 12 projekata urbane infrastrukture.

Zagreb, Rijeka, Split, Osijek i Varaždin, koji zajedno upravljaju s 9.572 stambene jedinice, dobili su savjetodavnu podršku Europske investicijske banke za povećanje stambenog fonda. EIB je od 2021. do 2025. podržao izgradnju ili obnovu 664.000 domova, uz 18,4 milijarde eura financiranja.

Primjeri Barcelone i Budimpešte

Na forumu su predstavljeni i modeli stambene politike drugih europskih gradova. Španjolski stambeni plan za razdoblje 2026.–2030. predviđa subvencije za obnovu, potpore za najamnine te pomoć mladima pri kupnji stanova u manjim općinama.

U Budimpešti je kroz projekt „AHA Budapest“ napuštena strukovna škola prenamijenjena u 26 energetski učinkovitih stanova za najam. Projekt je vrijedan 4,99 milijuna eura i financiran sredstvima ERDF-a.

Na forumu je predstavljeno i istraživanje Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu o stavovima građana prema urbanoj obnovi. Prema istraživanju iz 2025., građani kao najvažnije mjere za poboljšanje javnih prostora izdvajaju ozelenjivanje, održavanje i čišćenje postojećih prostora te smanjenje automobilskog prometa i poboljšanje parkiranja.

Forum je sufinanciran je sredstvima programa URBACT i Europske urbane inicijative.