U sklopu trodnevne stručne konferencije “Otpad u 21. stoljeću – dragocjen resurs kružnog gospodarstva” koja je u Poreču okupila gotovo 300 sudionika raspravlja se o izazovima s kojima se jedinice lokalne samouprave i njihova komunalna društva susreću u uspostavi sustava gospodarenja otpadom.
Jesmo li spremni za ambiciozne ciljeve koji su propisani EU direktivama ili nam prijete penali zbog lošeg upravljanja otpadom, kako Hrvatska stoji u odnosu na kriterije kružne ekonomije, je li korištenje otpada u energetske svrhe još uvijek “nemoguća misija” zbog nedovoljnog razumijevanja šire javnosti, neke su od tema u fokusu konferencije koja se održava u organizaciji tvrtke Business Media Croatia i časopisa Tehnoeko.
“Informiranje i edukacija javnosti, kao i suradnja s udrugama civilnog društva i medijima, ključni su za dobro funkcioniranje održivog gospodarenja otpadom. Upravo zato ova konferencija okuplja veliki broj stručnjaka koji su uključeni u sve faze sustava, državnih tijela, jedinica lokalne samouprave, pružatelja komunalne usluge, reciklažne industrije, raznih specijaliziranih tvrtki i znanstvenih institucija”, rekao je na otvorenju Konferencije Nenad Žunec, direktor tvrtke Business Media Croatia, izdavača stručnog časopisa Tehnoeko.
Pristup prema otpadu se mijenja
Brzina kojom proizvodimo otpad predstavlja veliki okolišni problem, no Europska unija u cilju postizanja klimatske neutralnosti u korijenu mijenja pristupu prema otpadu kako bismo stvorili održivi sustav koji se temelji na načelima kružne ekonomije. To podrazumijeva smanjenje količine otpada koju proizvodimo, ponovnu uporabu i unaprjeđenje kapaciteta za recikliranje, ali i razvoj inovativnih tehnologija za tretiranje dijela otpada koji nije reciklabilan. Cilj je minimizirati otpad koji završava na odlagalištima jer ćemo sukladno ciljevima do 2035. godine samo deset posto obrađenog komunalnog otpada moći deponirati na odlagalištima.
Programi suifinanciranja
“Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nastoji svojim programima sufinanciranja pomoći jedinicama lokalne samouprave da kompletiraju svoju komunalnu infrastrukturu i tako zaokruže sustav gospodarenja otpadom. U cilju toga završena je sanacija 225 odlagališta komunalnog otpada, izgrađeno ili je u tijeku izgradnja 215 reciklažnih dvorišta, 10 kompostana i 10 sortirnica, 31 postrojenja za reciklažu građevinskog otpada, nabavljeno je preko 1,5 milijuna komada raznih kanti i kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada. Izgrađena su i tri centra za gospodarenje otpadom, a u nekoj od izvedbenih faza ih je još četiri. Za tri centra za gospodarenje otpadom izrađuje se stručno-tehnička dokumentacija.”, rekao je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen. Istaknuo je kako je Fond u zadnjih 5 godina u programe gospodarenja otpadom uložio oko 130 milijuna eura nacionalnih sredstava, a oko 362 milijuna eura osigurano je iz EU fondova.
Stručnjaci iz Fonda prezentirat će na Konferenciji ovogodišnje programe sufinanciranja projekata gospodarenja otpadom, dok će predstavnici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pojasniti novine koje donosi izmjena Zakona o prostornom uređenju.
Međunarodni stručnjak za gospodarenje otpadom s austrijskog instituta u Leobenu doc. dr. sc. Renato Šarc u svom uvodnom predavanju dao je povijesni presjek gospodarenja otpadom. Istaknuo je kako su još 70-ih godina prošlog stoljeća doneseni okolišni akcijski planovi koji su utrli put suvremenom konceptu gospodarenja otpadom. Sektor otpada se razvija, procesi se ne događaju preko noći, no, kako kaže Šarc, mora postojati sinergija svih dionika i visoka svijest šire javnosti da kružno gospodarstvo ne treba smeće nego reciklate i nove tehnologije oporabe.
>>Efikasnije gospodarenje otpadom prvi je korak prema kružnom gospodarstvu
>>Gospodarenje otpadom: Tko vlada tržištem vrijednim 423 mlrd USD
