Efikasnije gospodarenje otpadom prvi je korak prema kružnom gospodarstvu

Za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom jedan od ključnih elemenata su Centri za gospodarenje otpadom (CGO).

230
Centri za gospodarenje otpadom
Izvor fotografije: tehnoeko.com.hr/Shutterstock

Zajednički cilj EU-a je reciklirati najmanje 55 posto komunalnog otpada do 2025. godine, do 2030. cilj se povećava na 60 posto, a do 2035. na 65 posto. Više od četvrtine komunalnog otpada i dalje se odlaže pod zemljom, a manje od polovice otpada se reciklira, tako da je obveza smanjiti odlaganje komunalnog otpada pod zemlju do 2035. na najviše 10 posto.

Efikasnije gospodarenje otpadom prvi je korak prema kružnom gospodarstvu – u kojem se većina proizvoda i materijala recikliraju ili popravljaju i ponovno koriste. Za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom jedan od ključnih elemenata su Centri za gospodarenje otpadom (CGO).

Izgradnja sustava centara za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj prvo je bila najavljena do 2010. godine, zatim do 2018… no do danas su samo tri centra u redovitom ili probnom radu. Prvo se razmišljalo o 21 centru, po jednom u svakoj županiji; onda je broj smanjen na 13, a na kraju ih je u planu ostalo jedanaest, navodi se u stručnom časopisu Tehnoeko koji u najnovijem broju donosi aktualni pregled stanja CGO u Republici Hrvatskoj.

Od 11 planiranih centara u Hrvatskoj, u funkciji su centri za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštijun, Bikarac je pušten u probni rad, Biljane Donje se grade, četiri centra su u različitim fazama ugovaranja radova (Babina Gora, Lećevica, Lučino Razdolje i Piškornica) dok su preostala tri centra u fazi pripreme dokumentacije (Orlovnjak, Šagulje i Zagreb).

>Konferencija Prostorni planovi i kružno gospodarenje otpadom – 16 – 18. 5 2022., Poreč – prijave su otvorene do petka, 13. svibnja

Centri za gospodarenje otpadom – pregled

CGO Marišćina

CGO Marišćina je prvi izgrađeni centar za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj. Vrijednost centra je 277 milijuna kuna, a sufinanciran je sa 71 posto sredstava iz EU fondova, dok su ostatak iznosa osigurali Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija i tvrtka Ekoplus koja upravlja Centrom. Ekoplus je, kao krajnji korisnik, preuzeo Centar u veljači 2017. godine.
ŽCGO Marišćina središnji je dio integralnog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji. Izgrađen je na području Općine Viškovo te je otprilike 14 kilometara udaljen od grada Rijeke, a pokriva potrebe 300.000 stanovnika Primorsko-goranske županije. Otvaranjem CGO Marišćina stvoreni su preduvjeti za sanaciju i zatvaranje svih odlagališta na području županije.

CGO Kaštijun

Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun u redovitom je pogonu od ožujka 2018. godine. Vrijednost centra je 266 milijuna kuna, a sufinanciran je sa 71 posto sredstava iz EU fondova, dok su ostatak iznosa osigurali Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, grad Pula, Istarska županija i tvrtka Kaštijun d.o.o., koja upravlja Centrom.

Ukupni godišnji kapacitet obrade je 90 tisuća tona otpada, a Centar se prostire na površini od 164 tisuće četvornih metara. Izgrađen je na području Premanture, na udaljenosti 5 kilometara od grada Pule. Projektom je obuhvaćena  izgradnja šest pretovarnih stanica u Labinu, Pazinu, Buzetu, Umagu, Poreču i Rovinju.

CGO Bikarac

CGO Bikarac: u probni rad pušten je u prosincu 2021. godine i najmodernije je postrojenje za preradu otpada u Hrvatskoj. Ukupna vrijednost projekta, s pretovarnim stanicama i opremom, je 245 milijuna kuna, dok je investicija u postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada vrijedna 196 milijuna kuna. EU sredstva pokrivaju dva posto ukupne vrijednosti projekta. Većina sredstava osigurana je iz državnog proračuna i putem Fonda za regionalni razvoj, dok je udio lokalne uprave oko deset posto.

Centar se nalazi oko 7 kilometara od središta Šibenika. Pokriva područje Šibensko–kninske županije, a korisnici županijskog koncepta gospodarenja otpadom su pet gradova (Šibenik, Knin, Vodice, Drniš, Skradin) i 15 općina (Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Murter-Kornati, Pirovac, Primošten, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno, Tribunj i Unešić) Šibensko-kninske županije.

>Konferencija Prostorni planovi i kružno gospodarenje otpadom – 16 – 18. 5 2022., Poreč – prijave su otvorene do petka, 13. svibnja

CGO Biljane Donje

Centar za gospodarenje otpadom Biljane Donje u Zadarskoj županiji trebao bi biti završen do kraja ove godine. U CGO-u, čiji je kapacitet obrade 88 tisuća tona otpada godišnje, prikupljat će se komunalni, neopasni proizvodni i građevni otpad s područja Zadarske, ali i dijela Ličko-senjske županije.

Vrijednost radova i opreme je 600 milijuna kuna, a financirat će se sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i suvlasnika tvrtke Eko koja upravlja Centrom – gradova Zadar i Benkovac te Zadarske županije.

>>Vatrometi i šumski požari oslobađaju više dioksina i furana nego energane za 50 godina

CGO Lučino razdolje

CGO Lučino razdolje pokriva područje Dubrovačke-neretvanske županije – pet gradova i sedamnaest općina s oko 122 000 stanovnika. Centar je planiran na području Općine Dubrovačko primorje. Projekt obuhvaća izgradnju šest pretovarnih stanica u Dubrovniku, Metkoviću, Janjini, na Mljetu, Lastovu i Korčuli. Planirani kapacitet obrade je oko 40.000 tona otpada godišnje

CGO Lučino razdolje procijenjen je na 494 milijuna kuna. Projekt financiraju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Dubrovačko-neretvanska županija.

CGO Lećevica

Županijski centar za gospodarenje Lećevica pokriva 55 gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije, odnosno oko 455 tisuća stanovnika. Predviđeni kapacitet centra je oko 110 tisuća tona otpada godišnje. Projekt obuhvaća i izgradnju šest pretovarnih stanica u Splitu, Sinju, Zagvozdu, Hvaru, Visu i Braču.

Ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi 611,42 milijuna kuna, a Centrom će upravljati tvrtka Regionalni centar čistog okoliša d.o.o.

CGO Piškornica

RCGO „Piškornica“ pokriva područje 110 općina i gradova u 4 županije sjeverozapadne Hrvatske (Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Međimurska županija), na kojem živi više od pola milijuna stanovnika. Planirani kapacitet centra je 99.877 tona godišnje. Predviđena lokacija je na području općine Koprivnički Ivanec.

>Konferencija Prostorni planovi i kružno gospodarenje otpadom – 16 – 18. 5 2022., Poreč – prijave su otvorene do petka, 13. svibnja

CGO Babina gora

Regionalni centar za gospodarenje otpadom Babina gora pokrivat će pet gradova i 17 općina Karlovačke županije, jedan grad i tri općine sjeveroistočnog dijela Ličko-senjske županije te jedan grad i dvije općine zapadnog dijela Sisačko-moslavačke županije. CGO će se graditi na području grada Karlovca

CGO Orlovnjak

Centar će pokrivati područje Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije na kojem su 12 gradova i 61 općina s oko 485 000 stanovnika. Planiran je na području općine Antunovac

CGO Šagulje

Centar Šagulje obuhvaća Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku te dio Sisačko-moslavačke županije (54 jedinica lokalne samouprave) s oko 340.000 stanovnika. Gradit će se na području grada Nova Gradiška i Općine Dragalić

CGO Zagreb

Centar za gospodarenje otpadom Zagreb gradit će se na lokaciji Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba na Resniku, u istočnom produžetku te lokacije te sjeverno od glavnog odvodnog kanala. U Centru će s oporabljati otpad s područja grada Zagreba i Zagrebačke županije – 35 jedinica lokalne samouprave, od toga 10 gradova i 25 općina s oko 1,11 milijuna stanovnika.

Planirani kapacitet zagrebačkog CGO-a je oko 180 tisuća tona otpada na godinu. Projekt obuhvaća i izgradnju sedam pretovarnih stanica u gradovima Jastrebarskom, Zaprešiću, Ivanić Gradu, Samoboru, Vrbovcu, Velikoj Gorici i Dugom Selu.

Cjeloviti pregled stanja Centara za gospodarenje otpadom u RH pročitajte u tiskanom i online izdanju časopisa Tehnoeko.

>Konferencija Prostorni planovi i kružno gospodarenje otpadom – 16 – 18. 5 2022., Poreč – prijave su otvorene do petka, 13. svibnja


Cjeloviti tekst objavljen je u časopisu Tehnoeko br. 99 (03/2022), autor: Tihomir Dokonal; fotografija: tehnoeko.com.hr/Shutterstock / Sva prava pridržana @Tehnoeko