Sunčana energija postaje sve popularniji izbor za održivo napajanje kućanstava, a kućne solarne elektrane omogućuju građanima da sami proizvode čistu energiju, smanjuju račune za struju i doprinose zaštiti okoliša.
Unatoč iznadprosječnom broju sunčanih dana, Hrvatska i dalje koristi tek djelić potencijala solarne energije. Priobalne regije s čak do 2.700 sunčanih sati godišnje predstavljaju idealan teren za širu primjenu solarnih sustava u kućanstvima. No, stvarnost pokazuje da zaostajemo za većinom zemalja Europske unije.
Kućne solarne elektrane: Potencijal koji još uvijek ne iskorištavamo
Hrvatska ima od 1.800 do 2.600 sunčanih sati godišnje, ovisno o regiji. To je znatno manje od mediteranskih lidera poput Cipra, Španjolske i Grčke, ali još uvijek predstavlja snažan potencijal. Međutim, u usporedbi s europskim liderima poput Nizozemske i Njemačke, koje kada govorimo o solarnoj energiji imaju i do 1.044 vata instalirane snage po glavi stanovnika, Hrvatska je na otprilike 120 vata per capita.
Prema rezultatima istraživanja koje je agencija za istraživanje tržišta Improve provela u travnju ove godine, interes za ugradnju solarnih elektrana među vlasnicima obiteljskih kuća je velik: 9 % ih kaže da će sigurno uvesti solarnu energiju kao glavni izvor energije u idućih 5 godina, a 40 % da će to vjerojatno učiniti.
Najveći interes za prelazak na solarnu energiju pokazuju mladi od 18 do 24 godine (65 %), stanovnici Dalmacije (61 %) i kućanstva s relativno nižim ukupnim prihodima između 1.200 i 2.000 eura (58 %).
Rezultati su slični onima iz studenoga 2023. godine, kada je agencija Improve prvi put provela istraživanje o interesu za kućne solarne elektrane. U proteklom razdoblju značajno se povećao udio onih koji su solarnu energiju već uveli (6 % u odnosu na 2 %).
Ključna barijera – visina početne investicije
Kao barijera i dalje se daleko najčešće navodi visoka početna investicija – koju ističe gotovo polovica ispitanika, a osobito oni srednje dobi 45-54 godine. Mladi češće ističu proceduralne prepreke – oni 18-24 teško dobivanje poticaja (22 %), a oni 25-34 kompliciran proces (22 %). Od regionalnih razlika u Istri, Primorju, Gorskom kotaru više se navode teško dobivanje poticaja (22 %), a u Dalmaciji neizvedivost zbog konstrukcije krova (17 %).
Kada se pogledaju ukupno sve barijere, visoka početna investicija barijera je za više od polovicu ispitanika, oko trećine navodi teško dobivanje poticaja i kompliciran proces, a svaki peti nedostatak informacija.
Ipak, ohrabruje podatak da se pojedine prepreke postupno smanjuju. U odnosu 2023. godinu, rjeđe se kao prepreka ukupno navode investicijski troškovi (58 % vs. 74 %), složenost procesa (32 % vs. 44 %) i nedovoljno brza isplativost (16 % vs. 22 %).
Informiranost raste, ali i dalje nije dovoljna
Tek manji dio vlasnika kuća ocjenjuje da su dobro informirani o pojedinim aspektima ugradnje kućnih solarnih elektrana.
Gledajući razlike između pojedinih segmenata ispitanika, informiranost je bolja među mladima – oni od 18 do 24 bolje su informirani o uštedama, dok oni od 25 do 34 češće znaju više o procesu projektiranja i programima sufinanciranja. Muškarci su u odnosu na žene bolje informirano o okvirnim troškovima projektiranja (32 % vs. 21 %).
Također, informiranost je bolja u regijama s većim brojem sunčanih sati u odnosu na ostale regije. U Istri, Primorju i Gorskom kotaru je bolja informiranost o svim kategorijama, a u Dalmaciji o programima sufinanciranja i financijskim uštedama.
U odnosu na 2023. godinu, vidljiv je porast informiranosti o procesu projektiranja i ugradnje (28 % vs. 21 %), te o projektima sufinanciranja (26 % vs. 17 %).
Ušteda na prvom mjestu, ali i energetska neovisnost i ekologija dobivaju na važnosti
Najčešće prepoznata prednost solarne energije jest smanjenje troškova – što posebno ističu ispitanici iz Istre, Primorja i Gorskog kotara (74 %). Slijedi energetska neovisnost, posebno važna osobama u dobi od 55 do 64 godine (41 %).
Ekološki aspekt kao ključnu prednost navodi tek 17% ispitanika, ali iznadprosječno ga ističu mladi od 18 do 24 godine (40 %), stanovnici velikih gradova (36 %) i oni viših prihoda kućanstva.
Sveukupno 3 od 4 ispitanika vidi u solarnoj energiji način za smanjenje troškova, 2 od 3 naglašava energetsku neovisnost, a više od trećine prepoznaje ekološku komponentu.
Rezultati istraživanja pokazuju da su građani spremni prihvatiti održive izvore energije, ali da ih u tome sputavaju financijske i administrativne barijere. Dobra vijest je da su neki od tih izazova u padu, interes ostaje visok, a informiranost polako raste.
Kako bi se veliki interes građana efikasnije pretvorio u stvarne instalacije, nužno je povećati informiranost, pojednostaviti proces prijave i ugradnje te osigurati stabilne i jasne modele sufinanciranja.
Istraživanje Agencije Improve provedeno je travnju 2025. metodom online ankete (CAWI). Veličina uzorka je 305 vlasnika kuća, koji donose ili utječu na odluke vezane uz opskrbu kućanstva energijom. Uzorak je reprezentativan za ciljanu online populaciju po dobi, spolu i regijama.
