U Hrvatskoj, unatoč velikom solarnom potencijalu zbog povoljnih klimatskih uvjeta i velikog broja sunčanih dana, udio solarne energije u ukupnoj proizvodnji električne energije još je uvijek relativno nizak. U 2024. solarne elektrane proizvele su 601 GWh električne energije, što je samo 4,07 % ukupne proizvodnje, dok hidroelektrane proizvedu više od 40 %, a vjetroelektrane između 15 i 17 %, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Ipak, u posljednje tri godine bilježi se značajan rast udjela solarne energije – od samo 0,56 posto u 2022. godini, do 1,8 posto u 2023. U tom kontekstu važno je istaknuti Strategiju energetskog razvoja Hrvatske, koja do 2030. predviđa udio obnovljivih izvora energije (OIE) između 60 i 66 %, a do 2050. čak do 88 %, ovisno o scenariju razvoja, navodi poslovni magazin Tehnoeko.
Hrvatska ima od 1.800 do 2.600 sunčanih sati godišnje, ovisno o regiji. To je znatno manje od mediteranskih lidera poput Cipra, Španjolske i Grčke, ali još uvijek predstavlja snažan potencijal. Međutim, zaostaje u iskorištenosti tog potencijala. U usporedbi s vodećim europskim zemljama poput Nizozemske i Njemačke, koje kada govorimo o solarnoj energiji imaju i do 1.044 vata instalirane snage po glavi stanovnika, Hrvatska je na otprilike 120 vata per capita.
Pretežu krovne fotonaponske elektrane
U Hrvatskoj dominiraju krovne solarne elektrane. Prema podacima Hrvatske elektroprivrede do kraja veljače 2025. bilo je ukupno 27.540 priključenih solarnih elektrana ukupne snage 835,26 MW. Od toga je 20.846 u kategoriji kućanstava (148,97 MW), a 6.694 u kategoriji poduzetnika (686,28 MW). U sustavu samoopskrbe bilo je 20.693 elektrana ukupne snage 147,66 MW u kategoriji kućanstva. U kategoriji poduzetnika je pak 96 elektrana snage 15,6 MW.
Samo tijekom 2024. priključeno je više od 10.000 novih elektrana ukupne snage 342,45 MW, većinom u kućanstvima. U razdoblju od 2022. do 2024. broj elektrana u kategoriji samoopskrbe porastao je s oko 4 tisuće na više od 20 tisuća.
Prema podacima udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatske na stambenim objektima instalirano je oko 155 MW, u poduzetničkom sektoru na krovovima oko 655 MW, a snaga velikih solarnih instalacija je samo 62,1 MW. Spomenimo da u Nizozemskoj krovne elektrane na stambenim objektima, s ukupnom snagom oko 1,8 GW, čine 46 % ukupnog tržišta solarne energije, piše Tihomir Dokonal u magazinu Tehnoeko.
Promjena obračunskog modela u sustavu samoopskrbe
Kućanstvima solarna elektrana omogućuje smanjenje troškova električne energije, povećanje vrijednosti nekretnine i manje štetnog utjecaja na okoliš.
Uz rast cijena energije i planirano ukidanje državnih subvencija, sve više građana okreće se ovoj opciji. Postojeći model obračuna za samoopskrbu temelji se na mjesečnom netiranju energije. Do kraja 2025. predviđa se prijelaz na novi, manje povoljan model, sukladan europskoj regulativi. Njime će se proizvodnja i potrošnja obračunavati u 15-minutnim intervalima (ovih dana o novom Zakonu bi se trebalo raspravljati u Saboru).
Država sufinancira postavljanje solarnih elektrana putem godišnjih natječaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) uz dodatnu olakšicu – nultu stopu PDV-a na opremu i ugradnju. Za ovu godinu najavljen je natječaj za ugradnju fotonaponskih elektrana koji bi trebao biti raspisan u drugom kvartalu.
>>Kućne solarne elektrane: Važni su ušteda i neovisnost, ali i ekološka komponenta
Sufinancira se do 50 posto ukupnih troškova
Mjera predviđa sufinanciranje do 50 posto ukupnih troškova, odnosno 600 eura po kilovatu nazivne snage ugrađene fotonaponske elektrane.
Za prijavu na javni poziv za sufinanciranje vlasnik objekta mora biti ista osoba na koju glasi mjerno mjesto. Također, ta osoba treba imati prebivalište na adresi na kojoj se implementira elektrana najmanje 30 do 60 dana prije. Najmanje 50 posto površine mora biti namijenjeno za stanovanje. Osim toga, potrebno je zadovoljiti i jedan od dva dodatna uvjeta: objekt može imati najviše tri stambene jedinice ili bruto površina ne smije biti veća od 600 četvornih metara.
Prilikom prijave potrebno je: priložiti dokumentaciju kojom se dokazuje legalnost objekta i prebivalište, glavni elektrotehnički projekt, detaljnu ponudu i troškovnike izvođača radova, fotodokumentaciju postojećeg stanja objekta, glavni projekt, elektroenergetsku suglasnost HEP-a za montažu te izjavu prijavitelja koja mora biti fizički potpisana.
Što se sve traži od prijavitelja za poticaje pročitajte u tekstu na portalu tehnoeko.com.hr.
Prosječna snaga kućne krovne elektrane 6 do 8 kW
Za izradu glavnog projekta nužno je pribaviti:
- podatke o dosadašnjoj potrošnji odnosno projekcije buduće potrošnje, pogotovo ako se planiraju nova veća trošila,
- dokaz da je objekt legalan,
- zemljišno-knjižni izvadak i
- podatke o dimenzijama krova.
Važno je naglasiti da se paneli mogu montirati na svaku vrstu krova osim azbestnih ploča, bez obzira na oblik i orijentaciju krova. Priključak na mrežu može biti trofazan ili monofazan kod kojeg je isporuka u mrežu limitirana na 368 kW, a nazivna snaga na 6 kW.
Prosječna snaga krovne elektrane u kućanstvu kreće se od 6 do 8 kW, uz ulaganje od oko 8.000 eura. Bez poticaja povrat investicije traje otprilike šest godina. S obzirom na to da je životni vijek elektrane 20 do 25 godina, grubi izračun koji uzima u obzir sadašnje cijene struje i trenutačni model obračuna pokazuje da su moguće ukupne uštede i do 10.000 eura.
Veliki investitori i komercijalni projekti
Najveći investitor u solarne elektrane u Hrvatskoj je Hrvatska elektroprivreda. Ona u pogonu ili probnom radu ima desetak sunčanih elektrana ukupne snage gotovo 60 MW, uključujući Kaštelir, Vis, Stankovce, Obrovac i Donju Dubravu. U izgradnji su sunčane elektrane Dugopolje, Čakovec, Lipik, Unije i Korlat ukupne snage 99,5 MW. Do kraja 2026. trebala bi početi realizacija još 11 novih projekata snage 110 MW.
Na prijenosnu mrežu HOPS-a (Hrvatskog operatora prijenosnog sustava) spojeno je šest solarnih elektrana ukupne snage 101,7 MW.
Tvrtka Professio Energia, u vlasništvu mirovinskih fondova, preuzela je projekt elektrane u Stankovcima (3,7 MW, vrijednost 3,5 mil. eura) u Zadarskoj županiji. Ona bi trebala biti puštena u rad ove godine.
Podravka je investirala 5 milijuna eura u nove fotonaponske elektrane na svojim pogonima u Koprivnici, Varaždinu, Dugopolju i Mariboru. Elektrane će proizvoditi preko 9 GWh energije godišnje.
U prethodnom ciklusu Podravka je uložila 1,7 milijuna eura u fotonaponske elektrane na tri svoje tvornice u industrijskoj zoni “Danica” u Koprivnici. One proizvode 3,27 MWh električne energije.
Izazovi i potencijali
Solarna energija smatra se jednim od najodrživijih i najperspektivnijih izvora energije. Električna energija proizvedena iz obnovljivih izbora energije u Hrvatskoj čini oko 60 % ukupno proizvedene električne energije. No, najveći dio, više od 40 %, proizvede se u hidroelektranama.
Stoga je potencijal solarne energije u Hrvatskoj još uvijek velik, pogotovo zahvaljujući pogodnoj klimi i državnim potporama, no spora administracija i neodgovarajuća infrastruktura trenutačno predstavljaju najveću prepreku rastu investicija u ovaj segment proizvodnje električne energije, navodi se u prvom broju poslovnog magazina Tehnoeko.
