Europska komisija u jesenskim je ekonomskim prognozama zadržala procjene rasta hrvatskog gospodarstva za ovu i sljedeću godinu. Hrvatski BDP i dalje bi trebao rasti znatno brže od prosjeka EU-a, dok će visoka inflacija postupno popuštati i 2026. pasti na 2,8 posto.
Prema najnovijim projekcijama, hrvatsko će gospodarstvo nastaviti stabilan rast zahvaljujući snažnoj potrošnji kućanstava koju podupiru rast realnih dohodaka. Komisija očekuje da će BDP u 2025. porasti 3,2 posto, u 2026. rast će usporiti na 2,9 posto, a u 2027. na 2,5 posto.
Komisija je iste procjene imala i u proljetnim prognozama, potvrdivši da če hrvatsko gosspdarstvo rasti brže u odnosu na EU i eurozonu. Gospodarstvo EU27 trebalo bi rasti 1,4 posto ove i sljedeće godine, dok se u eurozoni očekuje rast od 1,3 posto 2025. i 1,2 posto 2026. godine.
Veći rast od Hrvatske Komisija predviđa Irskoj, čiji bi BDP trebao skočiti 10,7 posto, no taj je podatak znatno iskrivljen zbog aktivnosti multinacionalnih kompanija. Iza Irske, najveći rast ove godine očekuje se na Malti (4%), Cipru (3,4%) te u Hrvatskoj i Poljskoj (3,2%).
Tržište rada i inflacija
Zaposlenost će nastaviti rasti, a nezaposlenost će ostati ispod 5 posto. Nedostatak radne snage, unatoč dolasku radnika iz trećih zemalja, i dalje je jedan od ključnih izazova tržišta rada. Stopa nezaposlenosti trebala bi iznositi 4,7 posto ove godine, 4,5 posto 2026. te blago porasti na 4,6 posto 2027.
Inflacija će ove godine porasti na 4,3 posto zbog ubrzanog rasta cijena energije i hrane, dok inflacija usluga postupno slabi. Sljedeće godine trebala bi pasti na 2,8 posto, a 2027. na 2,2 posto.
Proračun, javni dug i investicije
Proračunski deficit ove bi godine trebao dosegnuti 2,8 posto BDP-a, potom blago porasti na 2,9 posto 2026., a 2027. ponovno se spustiti na 2,8 posto. Udio javnog duga zadržat će se na razini oko 56 posto BDP-a.
Rast realnih plaća i zaposlenosti podupire privatnu potrošnju, dok se snažan investicijski ciklus nastavlja zahvaljujući visokoj apsorpciji EU sredstava, posebno iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Državna potrošnja također će rasti zbog povećanja plaća u javnom sektoru.
Izvoz, turizam i rizici
Komisija predviđa da će izvoz robe zadržati zamah unatoč protekcionističkim trendovima na ključnim tržištima. S druge strane, realni izvoz usluga, osobito turizma, mogao bi blago pasti zbog viših cijena.
Kao glavne rizike Komisija navodi mogućnost bržeg rasta plaća od očekivanog, što bi pojačalo inflatorne pritiske i smanjilo konkurentnost izvoznika, te uska grla u građevinskom sektoru koja bi mogla usporiti korištenje EU sredstava.
Javna ulaganja ostat će visoka, no 2027. bi mogla izgubiti zamah kako se budu iscrpljivala sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, premda će povlačenje novca iz ostalih EU fondova nastaviti rasti.
