Zakon o priuštivom stanovanju u četvrtak je predstavljen u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i upućen je u Vladinu proceduru, priopćeno je iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Riječ je o krovnom zakonodavnom okviru koji se donosi na temelju Nacionalnog plana stambene politike RH. On je donesen u ožujku prošle godine, s ciljem povećanja dostupnosti stanova, osiguranja održivosti stanovanja i učinkovitog korištenja prostora u funkciji stanovanja. Mjere koje proizlaze iz stambene politike obuhvaćaju povećanje stambene ponude, regulaciju tržišta najma i smanjenje regionalnih razlika.
Ministar Branko Bačić je, predstavljajući novi Zakon, kazao kako država do 2030. godine planira izgradnju i obnovu 20.200 stanova i obiteljskih kuća.
Mladi u Hrvatskoj s roditeljima do 33. godine
“Hrvatskoj nedostaje oko 236.000 stambenih jedinica za punu uspostavu priuštivog stanovanja i to je razlog što je Hrvatska, uz Portugal, država članica EU-a u kojoj mladi najkasnije napuštaju obiteljski dom”, istaknuo je.
Prosječna dob u kojoj mladi napuštaju roditeljski dom u Hrvatskoj je 33 godine, dok je europski prosjek 26 godina.
Novim Zakonom, istaknuo je ministar, država sljedeće četiri godine misli izgraditi i obnoviti 20.200 stanova i obiteljskih kuća. Od toga se njih 8.000 odnosi na nove stanove koji se grade putem Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), a 9.000 tisuća stanova planira se staviti u funkciju priuštivog stanovanja aktivacijom praznih stanova.
“Netko će reći da je to malo, a ja ću vam reći samo jedan podatak, a taj je da se u 24 godine od postojanja APN-a izgradilo 9.000 stanova”, naglasio je Bačić.
Kako takvi ciljevi iziskuju i velik novac, plan do 2030. godine uložiti oko 2 milijarde eura te dodatnih 3,5 milijardi do 2034. godine.
Sredstva za gradnju osiguravaju Republika Hrvatska, jedinice lokalne i regionalne samouprave, APN i financijske institucije. Predviđeno je korištenje sredstava državnog proračuna, a u budućnosti i različitih modela financiranja Europske unije te kredita.
Krovni zakonodavni okvir za priuštivo stanovanje
Zakon o priuštivom stanovanju uređuje sustavno organiziranu stanogradnju, stjecanje i nabavu stambenih nekretnina financiranih ili sufinanciranih javnim sredstvima, kao i gospodarenje stambenim fondom s ciljem osiguravanja priuštivog stanovanja.
Ciljane skupine koje imaju pravo na potporu ili stambeno zbrinjavanje definirane su Zakonom. To su građani s nižim prihodima, mladi do 45 godina, obitelji s djecom, osobe s deficitarnim zanimanjima, osobe koje rade u prekarnom radu, djelatne vojne osobe, policijski, državni i javni službenici te namještenici deficitarnih zanimanja, osobe starije od 65 godina, građani ograničenog pristupa zdravstvu i drugi kojima je potrebna stambena podrška. Preduvjet je da nemaju u vlasništvu odgovarajuću stambenu nekretninu.
Zakonom se prvi put u hrvatski pravni sustav uvodi pojam priuštivog stanovanja. To je stanovanje kod kojeg cijena najma ili rate kredita za stan pripadne vrijednosne površine, uvećana za prosječne režijske troškove i troškove održavanja, ne prelazi 30 % neto prihoda uže obitelji.
Određuje se i pojam neprofitnih stambenih zadruga. One se, u skladu s pravilima zadruge, bave gradnjom, rekonstrukcijom, upravljanjem i održavanjem zgrada za potrebe svojih članova.
Tijela za provedbu Zakona
Provedbu Zakona osiguravaju Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva, APN-a i jedinice lokalne i područne samouprave. APN je središnji nositelj investitorskih aktivnosti.
Jedinice lokalne i područne samouprave sudjeluju u provedbi. To čine osnivanjem javnih ustanova, izradom lokalnih programa stanovanja, ustupanjem zemljišta, sufinanciranjem gradnje i prilagodbom prostornih planova. One prate potrebe građana, surađuju s APN-om i mogu osloboditi projekte plaćanja komunalnog doprinosa te na druge načine olakšati njihovu provedbu.
Zakonom je predviđena izrada nacionalnog Programa priuštivog stanovanja. Njega izrađuje APN, a jedinice lokalne i područne samouprave izrađivat će svoje programe. Time se osigurava priuštivo stanovanje kroz gradnju zgrada za tu namjenu u gradskim, prigradskim i ruralnim naseljima. Također, definiraju se lokacije, potrebe stanovništva, mjere provedbe, raspoloživa sredstva i planovi gradnje stanova za najam ili kupnju.
Zakon propisuje da zgrade moraju biti projektirane prema načelima racionalnosti, modularne gradnje i zelene infrastrukture. Najmanje 50 % stanova mora biti namijenjeno priuštivom najmu, osim u zgradama s manje od 10 stanova, gdje svi stanovi moraju biti namijenjeni priuštivom najmu.
Priuštiva cijena kupnje i najma
Zakon predviđa kupnju i najam stanova po priuštivoj cijeni, koja se izračunava prema stvarnim troškovima gradnje i koeficijentima razvijenosti jedinice lokalne samouprave. Za najam stana, priuštiva najamnina određuje se u skladu s ukupnim prihodima uže obitelji, režijskim troškovima stanovanja i troškovima održavanja nekretnine.
Kupci i najmoprimci biraju se putem javnih poziva i lista prvenstva. Za stanove kupljene po priuštivoj cijeni propisana je zabrana otuđenja i davanja u najam u razdoblju od 35 godina. APN i jedinice lokalne samouprave imaju pravo prvokupa.
Kupnja stanova moguća je uz obročnu otplatu pod priuštivim uvjetima u pogledu cijene, kamata i rokova otplate.
Kada je u pitanju prihodovni kriterij riječ je od 2,5 lokalne medijalne neto plaće ako je riječ o samcu, a za svakog člana obitelji iznos se povećava za 0,5 % lokalne medijalne plaće. “Ako znamo da je prosječna plaća negdje oko 1.400 eura, onda možemo ocijeniti koliko je građana obuhvaćeno”, pojasnio je Bačić.
Potpora za gradnju ili rekonstrukciju i aktivacija praznih nekretnina
Zakon omogućuje i dodjelu potpora za gradnju nove jednoobiteljske kuće ili rekonstrukciju postojeće stambene zgrade. Potpore se dodjeljuju radi poboljšanja stambenih uvjeta, povećanja energetske učinkovitosti, podizanja kvalitete stanovanja i osiguravanja adekvatnog životnog prostora.
Aktivacija praznih stambenih nekretnina predstavlja zaseban mehanizam kojim se postojeći, neiskorišteni stambeni fond uključuje u sustav priuštivog stanovanja. Cilj je proširenje dostupnosti stanova za najam bez potrebe za novom gradnjom. Mehanizam provodi APN, uz financijsku potporu Republike Hrvatske i moguće sudjelovanje lokalne razine.
Financijski viškovi – isključivo za daljnju gradnju i održavanje fonda
Raspoložive stambene nekretnine mogu se pribavljati od njihovih vlasnika, kako bi ih APN davao u podnajam po priuštivoj najamnini. Uvjet je da nekretnine nisu rabljene najmanje dvije godine prije dana objave javnog poziva, odnosno da su uporabljive ili zahtijevaju manje radove.
APN i lokalne javne ustanove upravljaju stanovima, poslovnim prostorima i zajedničkim dijelovima zgrada. Financijski viškovi moraju se rabiti isključivo za daljnju gradnju i održavanje fonda, čime se osigurava samoodrživost sustava.
Zakon o priuštivom stanovanju trebao bi biti na sjednici Vlade idućeg tjedna, a kroz desetak dana i u saborskoj proceduri.
