Ransomware napadi sve su manje usmjereni samo na zaključavanje računalnih sustava, a sve više na ometanje poslovanja, krađu podataka i stvaranje pritiska na cijelu organizaciju. Napadači uz šifriranje podataka sve češće koriste krađu osjetljivih informacija, prijete njihovom objavom i tako stvaraju pritisak na korisnike, partnere ili regulatorna tijela.
Za tvrtke to znači da obrana više ne može biti ograničena na antivirusne programe, vatrozide i zaštitu računala. Ključno pitanje postaje može li organizacija nastaviti raditi tijekom napada, zaštititi podatke i brzo obnoviti ključne poslovne funkcije, piše Christopher Keegan, stručnjak za procjenu kibernetičkih rizika i osiguranje od kibernetičkih prijetnji u tvrtki Brown and Brown Specialty Risk Services, za portal CSOonline.com.
Ransomware mijenja taktiku
Tradicionalni ransomware funkcionirao je relativno jednostavno: napadači bi šifrirali sustave i tražili otkupninu za ključ za dešifriranje.
Današnji napadi mogu uključivati nekoliko faza. Napadači najprije kradu podatke, zatim mogu šifrirati sustave, a potom žrtvu ucjenjivati prijetnjom objave ukradenih informacija.
Sve su češći i napadi u kojima se šifriranje uopće ne koristi. Napadači ukradu osjetljive podatke i traže novac prijeteći njihovom objavom ili izravnim kontaktiranjem klijenata, poslovnih partnera ili regulatora.
Takav pristup može biti posebno opasan jer tvrtka možda na prvi pogled i dalje ima funkcionalne informatičke sustave, dok istodobno trpi ozbiljnu poslovnu i reputacijsku štetu.
AI mijenja mogućnosti i napadača i obrane
Umjetna inteligencija dodatno mijenja kibernetičke prijetnje. Napadači je mogu koristiti za ubrzavanje phishing kampanja, pronalaženje izloženih sustava i izradu uvjerljivijih prijevara usmjerenih prema zaposlenicima.
Istodobno, organizacije ubrzano uvode generativnu AI u svakodnevno poslovanje. AI asistenti i drugi alati povezuju se s internim sustavima, bazama podataka i poslovnim aplikacijama.
Svaka takva integracija donosi nove račune, identitete, API-je i dozvole koje treba zaštititi. Ako se ne kontrolira kojem sustavu AI ima pristup i koje podatke može obrađivati, može nastati novi sigurnosni rizik.
Tvrtke bi trebale imati pregled svih AI alata koje koriste, znati kojim podacima imaju pristup te redovito provjeravati njihove dozvole i sigurnosne kontrole
Dobavljači mogu biti ulazna točka
Velike organizacije ovise o brojnim vanjskim partnerima – od pružatelja usluga u oblaku i softverskih tvrtki do pružatelja upravljanih IT usluga i AI platformi.
Ako takav partner bude kompromitiran, napadač potencijalno može iskoristiti njegov pristup za napad na klijenta. Zato zaštita vlastite infrastrukture više nije dovoljna.
Kod procjene dobavljača treba provjeriti njihovu razinu kibernetičke sigurnosti, sposobnost odgovora na incidente i obveze u slučaju povrede podataka. Važno je znati i koliko brzo mogu otkriti incident, ograničiti njegov utjecaj i obavijestiti korisnike.
Uprava mora znati kako će tvrtka nastaviti raditi nakon napada
Ransomware može zaustaviti proizvodnju, prodaju, korisničku podršku i druge ključne procese. Posljedice mogu uključivati gubitak prihoda, narušavanje ugleda i regulatorne probleme.
Zato pitanje više nije samo „Možemo li vratiti podatke iz sigurnosne kopije?”, nego i „Može li tvrtka nastaviti poslovati dok traje incident?”
Uprava i odgovorni za IT i sigurnost trebali bi unaprijed definirati:
- koje su poslovne funkcije kritične;
- koliko dugo pojedina funkcija može biti nedostupna;
- tko donosi odluke tijekom incidenta;
- kako se komunicira sa zaposlenicima, korisnicima i partnerima;
- kada se uključuju pravna služba i nadležna tijela;
- kako se provodi oporavak poslovanja.
Što tvrtke mogu učiniti odmah?
Nekoliko osnovnih mjera može znatno povećati otpornost na ransomware.
1. Sigurnosne kopije treba redovito testirati
Nije dovoljno imati backup. Potrebno je provjeriti može li se iz njega doista uspješno obnoviti sustav. Kritične kopije trebale bi biti zaštićene od napada i, gdje je moguće, dostupne izvan mreže.
2. Uvesti višefaktorsku autentifikaciju
Posebno treba zaštititi administratorske i druge privilegirane račune. Zaposlenicima treba omogućiti samo one pristupe koji su im potrebni za posao.
3. Redovito instalirati sigurnosne zakrpe
Poznate ranjivosti napadači mogu iskoristiti za početni pristup sustavima. Upravljanje zakrpama zato treba biti kontinuiran proces, a ne povremena aktivnost.
4. Pripremiti plan za incidente
Plan mora obuhvatiti više od tehničkog oporavka. Treba unaprijed definirati odgovornosti, komunikaciju, pravne postupke i donošenje odluka.
5. Provjeriti sigurnost dobavljača
Tvrtka treba znati tko ima pristup njezinim sustavima i podacima te što će se dogoditi ako neki od partnera bude kompromitiran.
6. Testirati oporavak
Simulirane vježbe mogu pokazati funkcionira li plan u praksi. U njih bi, osim IT stručnjaka, trebalo uključiti upravu i druge odgovorne osobe.
Cilj nije samo spriječiti napad
Potpuna zaštita od ransomwarea nije realan cilj. Organizacije trebaju pretpostaviti da će se pokušaji napada nastaviti i usredotočiti se na sposobnost da ih otkriju, ograniče posljedice i brzo nastave poslovanje.
Zato se kibernetička sigurnost sve više promatra kao dio ukupne poslovne otpornosti. Tvrtka koja ima dobre sigurnosne alate, ali ne može obnoviti poslovanje nakon napada, i dalje je izložena velikom riziku.
Najbolja obrana zato nije samo pitanje tehnologije. Ona uključuje sigurnosne kopije, upravljanje pristupom, ažuriranje sustava, kontrolu dobavljača, jasne procedure i redovito testiranje sposobnosti oporavka.
