Dostava hrane u Hrvatskoj najčešće se koristi u Dalmaciji i Zagrebu, a iako dio korisnika ima primjedbe na kvalitetu usluge, službene žalbe podnose relativno rijetko. Pokazuju to rezultati istraživanja agencije Hendal, predstavljeni na konferenciji Foodcooltour.
Istraživanje provedeno u ožujku 2026. na nacionalno reprezentativnom uzorku pokazuje da 33,5% ispitanika naručuje hranu nekoliko puta mjesečno, dok 30,6% to čini svakodnevno. Većina (68,8%) naručuje izravno od restorana, dok aplikacije koristi 48,1% ispitanika, češće mlađi i stanovnici Dalmacije.
Glavni razlog naručivanja je nedostatak vremena (37,6%), zatim sklonost određenim restoranima (28,7%) te narudžbe za više osoba (15,8%). Oni koji rjeđe koriste dostavu kao razloge navode visoke cijene i vlastitu pripremu hrane.
Rizici u dostavi hrane
Prema stručnjacima, rizici za sigurnost hrane ne nastaju samo tijekom dostave, već u cijelom lancu — od pripreme do isporuke. Posebno su rizične kombinacije tople i hladne hrane, kao i jela koja se djelomično pripremaju unaprijed, poput riže i tjestenine. Među rizičnijim vrstama ističe se i sushi.
Većina korisnika (81,7%) navodi da nije imala neugodna iskustva s dostavljačima, no 29,7% primijetilo je prljave dostavne torbe, a 12,2% njihova oštećenja. U Zagrebu i Dalmaciji takve probleme primjećuje svaki treći do četvrti korisnik. Manji dio ispitanika (8,9%) susreo se s neprimjerenim situacijama, poput ostavljanja hrane na podu.
Niska razina pritužbi
Zdravstvene tegobe povezane s dostavom hrane prijavilo je 7,2% ispitanika, najčešće u obliku probavnih smetnji. Kao potencijalno rizična jela najčešće se navode mljeveno meso, pizza i roštilj.
Iako 33,3% korisnika navodi određeno nezadovoljstvo, većina njih ne poduzima daljnje korake. Žalbu je podnijelo 22,4% ispitanika, dok se inspekciji obratilo manje od 2%. Mlađi korisnici pritom su skloniji prijavljivanju problema.
U sklopu konferencije istaknuto je i pitanje radnih uvjeta dostavljača. Prema dostupnim podacima, dio stranih radnika radi za minimalnu plaću uz dodatnu naknadu po dostavi, dok pojedini snose i troškove najma opreme i smještaja. Takvi uvjeti, upozoravaju stručnjaci, mogu posredno utjecati i na kvalitetu usluge.
Državni inspektorat provodi nadzor cijelog lanca — od pripreme hrane do dostave. U dosadašnjim kontrolama nisu utvrđeni patogeni mikroorganizmi, ali su u pojedinim slučajevima zabilježeni nedostaci u higijeni. Kontroliraju se i tvrtke koje zapošljavaju dostavljače, uključujući obvezu osnovne edukacije o higijeni.
