Švicarski birači odbacili su na referendumu prijedlog kojim bi se broj stanovnika ograničio na 10 milijuna do 2050. godine, pokazale su preliminarne projekcije nacionalne radio-televizije SRF (Schweizer Radio und Fernsehen). Prema njima, oko 55 posto birača glasalo je protiv prijedloga, a 45 posto za, prenosi CNBC.
Da je inicijativa i službeno odbačena, potvrđeno je nakon što su objavljeni rezultati glasovanja u kantonu Ženeva. Incijativu nisu podržali birači u većini od 23 švicarska kantona. Za prihvaćanje inicijative u Švicarskoj nije dovoljna samo većina glasova birača, nego i većina kantona. Budući da taj uvjet nije ispunjen, inicijativa je konačno odbijena. objavio je SRF.
Prema privremenim rezultatima, incijativu je podržalo 46,4 posto birača, a protiv ih je bilo 53,6 posto. Obrađeni su rezultati za 22 kantona – deset ih je podržalo incijativu, 12 je protiv.
Prijedlog je podnijela Švicarska narodna stranka (SVP), koja je tražila da broj stanovnika ne premaši 10 milijuna. U slučaju da ta granica bude prekoračena tijekom dvije uzastopne godine, Švicarska bi prema prijedlogu trebala raskinuti sporazum o slobodnom kretanju osoba s Europskom unijom.
Švicarska trenutno ima oko 9,1 milijun stanovnika, a stranci čine gotovo 28 posto ukupnog stanovništva. Službene projekcije predviđaju da bi broj stanovnika mogao dosegnuti 10 milijuna početkom 2040-ih godina.
Ankete provedene uoči glasanja predviđale su tijesan ishod, a privremeni rezultat uglavnom je potvrdio ta očekivanja.
Analitičar agencije za istraživanje javnog mnijenja GFS Bern Urs Bieri izjavio je da su birači iskazivali zabrinutost zbog rasta broja stanovnika, ali da nisu bili uvjereni kako bi predložene mjere riješile problem. Prema njegovim riječima, dio birača strahovao je od mogućih posljedica za tržište rada, zdravstveni sustav i odnose Švicarske s Europskom unijom.
Protivnici prijedloga upozoravali su da bi raskid sporazuma o slobodnom kretanju mogao imati posljedice za švicarsko gospodarstvo i tržište rada.
Stručnjak za migracije Patrick Leisibach iz instituta Avenir Suisse ocijenio je da su gospodarski razlozi imali važnu ulogu u odluci birača. Prema njegovim riječima, dio građana smatra da švicarsko gospodarstvo i javne službe ovise o stranim radnicima, osobito u uslužnom i zdravstvenom sektoru.
Podjela između gradova i ruralnih područja
Rezultati glasanja ponovno su pokazali izraženu podjelu između urbanih i ruralnih dijelova Švicarske. Dok su veći gradovi poput Züricha, Ženeve i Basela uglavnom odbacili prijedlog, u pojedinim ruralnim i konzervativnijim kantonima inicijativa je ostvarila znatno bolju potporu. Predsjednik SVP-a Marcel Dettling upravo je tu podjelu istaknuo kao jedan od ključnih razloga neuspjeha inicijative, tvrdeći da interesi gradskih sredina sve više prevladavaju nad interesima stanovnika manjih mjesta i sela.
Unatoč porazu inicijative, pitanje imigracije i daljnjeg rasta stanovništva vjerojatno će ostati među glavnim političkim temama u Švicarskoj. Analitičari ističu da je velik broj birača izrazio zabrinutost zbog pritiska na stambeno tržište, prometnu infrastrukturu i javne usluge, što pokazuje da problem nije nestao odbacivanjem prijedloga.
Političke stranke stoga će se i dalje suočavati s pritiskom da pronađu rješenja koja će istodobno očuvati gospodarsku konkurentnost zemlje i odgovoriti na zabrinutost građana zbog ubrzanog demografskog rasta.
Signal za buduće odnose s Europskom unijom
Ishod referenduma mnogi promatrači tumače i kao potvrdu da većina birača trenutno ne želi dovoditi u pitanje postojeće sporazume između Švicarske i Europske unije. Budući da bi prihvaćanje inicijative moglo otvoriti put raskidu sporazuma o slobodnom kretanju osoba, rezultat se smatra važnim signalom uoči mogućih budućih pregovora Berna i Bruxellesa o daljnjem uređenju međusobnih odnosa.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da je rezultat prije svega odraz procjene birača da bi troškovi predloženog rješenja bili veći od njegovih potencijalnih koristi.
