Agencija za elektroničke medije predstavila je četvrti po redu Zbornik izabranih radova nastalih u sklopu projekta Poticanja novinarske izvrsnosti u 2023. Projekt se  provodio na temelju bespovratnih sredstava proslijeđenih od Ministarstva kulture i medija, u okviru raspodjele prihoda od igara na sreću, u iznosu od 200.000 eura.

Na Javni poziv bilo je prijavljeno ukupno 200 novinarskih projekata od čega je 198 prijava bilo pravovaljano. Povjerenstvo za ocjenjivanje predložilo je Vijeću za elektroničke medije najbolje ocijenjene projekte. U konačnici je ostvareno 114 novinarskih projekata s ukupno 718 objavljenih članaka.

Zbornik i sam projekt predstavili su članica Vijeća za elektroničke medije i voditeljica projekta Anita Malenica, te prof. dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Skup su pozdravili Josip Popovac, ravnatelj Agencije i predsjednik Vijeća za elektroničke medije te Jasna Vaniček-Fila, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija.

Zbornik izabranih radova projekta poticanja kvalitetnog novinarstva u 2023 – preuzimanje

Put do kvalitetnog novinarstva

“Zbog brzine te izloženosti medija isključivo marketinškom prostoru, bez ovakvih projekata i potpora, teško je očekivati kvalitetno istraživačko, na znanju i činjenicama temeljeno novinarstvo, onakvo kako bismo ga mi željeli i kako javna funkcija medija to zahtjeva. Ovaj projekt pokušava pomiriti odnos između javne i gospodarske funkcije medija stavljajući u prvi plan novinara kao nositelja ideje i projekta – novinara koji razvija projekt, koji istražuje i objavljuje. Ovo je put do kvalitetnog novinarstva. Samo i isključivo s kvalitetnim medijima možemo očekivati kvalitetni javni prostor“, istaknuo je Popovac.

Ministarstvo kulture i medija osiguralo je i u četvrtom ciklusu, u okviru raspodjele prihoda od igara na sreću, sredstva za nastavak programa Poticanja novinarske izvrsnosti.

Projekt provodi Agencija za elektroničke medije putem javnih poziva. Pristigle novinarske projekte ocjenjuju dugogodišnji cijenjeni novinari i novinarke, čiji su rad prepoznali i potvrdili njihovi čitatelji, slušatelji i gledatelji.

Početni iznos bespovratnih sredstava od milijun kuna 2022. godine značajno je povećan na milijun i petsto tisuća kuna, odnosno dvjesto tisuća eura za 2023. godinu.

Novinarstvo kao temelj demokracije

“Predstavljajući Zbornik izabranih radova, već četvrtu godinu zaredom, govoreći o medijima, na prvo, ono najvažnije mjesto koje mu i pripada, stavljamo kvalitetno i profesionalno novinarstvo. Novinarstvo kao javno dobro i temelj demokracije”, kazala je Vaniček-Fila.

“Ministarstvo kulture i medija iz godine u godinu podržava poticanje novinarske izvrsnosti i kroz strateške dokumente. Tako je u prosincu 2023. na Vladi usvojen Nacionalni plan razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine. U njemu je kao jedan od posebnih ciljeva i mjera navedeno: Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma. Konkretno stoji: Poticanje kvalitetnog, neovisnog i profesionalnog novinarstva te inovativnosti dostupnosti kao i raznovrsnost sadržaja od javnog interesa, posebice i u lokalnim i regionalnim medijima”, dodala je.

Postoji i potreba i publika za kvalitetno novinarstvo

Spomenula je i važnost projekta uspostave sustava provjere točnosti informacija financiranog iz NPPO-a te projekta poticanja medijske pismenosti. Ključno bi bilo jače ugraditi medijsku pismenost u nacionalne obrazovne politike jer je to važan način borbe protiv dezinformacija koje nas u digitalnom svijetu okružuju, poručila je Vaniček-Fila.

416 novinarki i novinara do sada je sudjelovalo u Projektu poticanja novinarske izvrsnosti, a prošle 2023. godine objavljeno je 718 različitih članaka kao rezultat istraženih temaJasna Vaniček-Fila

“Empirijski je dokazao ne samo da postoji potreba kolega novinara za kvalitetnim novinarstvom, nego i da postoji publika koja je željna takvih sadržaja”, istaknula je Malenica.

“U proteklih se pet godina na javne pozive Agencije za elektroničke medije odazvalo 528 autorica i autora, mnogi i po više puta, uz sudjelovanje 198 elektroničkih publikacija, a podaci o čitanosti objavljenih novinarskih serijala dosižu i desetke tisuća pojedinačnih pregleda. Presretni smo što smo shvatili da naši zajednički napori nisu uzaludni. U ovom je Projektu u središtu novinar, ali ne kao netko kome treba dodijeliti milostinju zbog teškog položaja u kojem se struka nalazi, nego kao netko tko na vrlo jasan i transparentan način dobiva poštenu naknadu za svoj istraživački i intelektualni rad”, kazala je Malenica.

Alat za autoregulaciju i samoprovjeru

“Ono što nama svima u životu nedostaje je vrijeme. Dodjelom bespovratnih sredstava pružili smo novinarima priliku da imaju vrijeme za izradu i provjeru svojih projekata, jer se često dogodi da zbog brzine dolazi do nehotične objave pogrešnih ili nepotpunih informacija. Svjesni smo da mnogi novinari teško prihvaćaju provjeru činjenica od strane fact-chekera, a kako je ovaj Projekt i neka vrsta alata za autoregulaciju i samoprovjeru, njegovo bi osnaživanje koristilo redakcijama koje žele kvalitetno novinarstvo provjerenih činjenica.

Stoga smatramo da je Projekt poticanja novinarske izvrsnosti ne samo u potpunosti komplementaran s dosadašnjim projektima Agencije za elektroničke medije Medijska pismenost te Žene i mediji, nego i s najnovijim projektom provjere točnosti informacija“, zaključno je kazala Anita Malenica.

Anita Malenica, članica Vijeća za elektroničke medije i voditeljica projekta Poticanja novinarske izvrsnosti.
foto: AEM

Pritisak na medije je sve veći

U sklopu predstavljanja Zbornika, pogled na novinarstvo danas iznio je i prof. dr. sc. Božo Skoko, redoviti profesor strateškog komuniciranja na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

“Novinari koji časno i profesionalno djeluju i žive svoju profesiju ponos su i dodana vrijednost svakoga društva. No, teško je danas biti novinar, ustrajavati na profesionalnosti i izvrsnosti. Naime, novinarstvo, ne samo u Hrvatskoj, već i u svijetu već se godinama nalazi u krizi. Tehnologija proizvodnje vijesti se ubrzala, pa novinari imaju sve manje vremena za provjeravanje činjenica, dubinske analize i istraživačko novinarstvo. Percepcija čitatelja i gledatelja sve je slabija i površnija, pa smo skloniji slikama nego ozbiljnom sadržaju.

Radije ostajemo na dugačkim naslovima nego se posvećujemo dugačkim člancima. Mediji kontinuirano muku muče s budžetima za ozbiljnija istraživanja, a izbor tema postaje sve stereotipniji u potrazi za klikovima i čitanosti, dok je pritisak na medije različitih interesa sve veći… Istinu i činjenice odavno su nadmašili dojmovi, polu-informacije i lažne informacije, a udarni prostor u medijima sve više dobivaju akteri, čija je valjda jedina referenca što su poznati, a poznat danas može postati uistinu bilo tko bez razloga i puno truda.

Deficit profesionalnog novinarstva

U takvim okolnostima često stradavaju profesionalnost i društvena odgovornost, odnosno temeljno poslanje medija da informiraju, educiraju, šire nam horizonte, čuvaju demokraciju i njeguju identitet te prenose kulturno nasljeđe. Događa nam se deficit profesionalnog novinarstva”, kazao je prof. dr. sc. Skoko.

prof. dr. sc. Božo Skoko, redoviti profesor strateškog komuniciranja na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
foto: AEM

“Budući da se baš svatko može baviti novinarstvom srozali su se standardi profesije. Komercijalni interesi su postali moćniji od političkih utjecaja, pa sve češće svjedočimo prikrivenom oglašavanju. A inflacija alternativnih izvora informiranja povećala je broj informacija, ali i dezinformacija. Zapravo živimo u vremenu inflacije informacija, a istodobno razina povjerenja u medije je na najnižim granama.

Sve je teže razabrati ono bitno

Prosječnom medijskom konzumentu sve je teže razabrati što je bitno, a što samo odvlačenje pozornosti; što je istinito, a što je manipulacija. U takvom okružju počinjemo u sve sumnjati i relativizirati… Nemamo više jasnih uporišta. Prestajemo vjerovati institucijama, a potom i ljudima… A to nije dobro ni za državu, ni za društvo.

Jedini lijek da ne odemo u tom pravcu jest kvalitetno i profesionalno novinarstvo, koje će vratiti povjerenje u medije, s jedne strane, a s druge – medijska pismenost, visoka razina kritičnosti i osviještenost konzumenata.

“Ovaj projekt ispravlja profesionalni deficit te uistinu potiče izvrsnost u hrvatskom novinarstvu i pokazuje kakvo bi novinarstvo trebalo biti. I ovogodišnji zbornik je riznica iznimno kvalitetnih i profesionalno napisanih novinarskih radova, koji nas odabirom tema, pristupom i načinom obrade obogaćuju, educiraju i inspiriraju, te pokazuju koliko je važno objektivno, pošteno i profesionalno novinarstvo, odnosno koliko u hrvatskim novinarskim redovima imamo znanja, odgovornosti, pa i profesionalne hrabrosti.

Ovakvi projekti daju nadu

Projekt svojim djelovanjem pokriva iznimno široki krug medija, različitog profila i vrijednosne orijentacije. Mnogi od njih su specijalizirani i nude korisne sadržaje, ali teško mogu privući oglašivače ili masovan broj čitatelja, koji bi osigurali njihov opstanak. Stoga ovakvi projekti im daju nadu da ustraju i da njeguju profesionalne standarde. A to danas nije lako”, istaknuo je u svom izlaganju prof. dr. sc. Skoko.

Kazao je i kako je medijskim profesionalcima u interesu zaustavljanje prakse zlorabe portala neprofesionalnim i senzacionalističkim sadržajima te lažnim vijestima i jačanje istinskog novinarstva, budući da se imidž struke odražava na sve. A stručnjacima u odnosima s javnošću je više nego neophodno pravo vrednovanje portala u smislu pronalaženja najadekvatnijeg medija za prijenos poruke. Naime, njihovo trajno pitanje je gdje objaviti neki medijski sadržaj želimo li da dođe do naše ciljne skupine i utječe na njezino mišljenje i ponašanje (a ne samo na percepciju), budući da nam to nužno ne omogućava najčitaniji portal, već onaj čiji brend garantira određenu vrijednost sadržaja vlastitim čitateljima.

Jedino mediji mogu pridonijeti i zdravijim odnosima u našem društvu – .prof. dr. sc. Božo Skoko

U nastavku su o svojim iskustvima sudjelovanja u projektu govorili novinari, autori tekstova objavljenih u Zborniku izabranih radova, Smiljana Škugor-Hrnčević, Branimir Gubić, Tanja Rudež i Dušan Miljuš, a kroz program i panel vodila je novinarka i radijska voditeljica Tamara Loos.

Predstavljanje Zbornika - panel
foto: AEM

U sklopu projekta Poticanja novinarske izvrsnosti 2023. objavljeni su i novinarski projekti na portalu točkanai.hr