Odbor za ustav dao vladi dva mjeseca da predloži izmjene mirovinskih zakona

Vlada će paralelno predložiti izmjene zakona o radu kako bi se onima koji žele omogućilo da rade i nakon 65 godine. Time bi se smanjio pritisak na proračun zbog isplate mirovina

u 9:51 Zadnja izmjena: 20.09.2019 u 10:43
33
67 je previše
Andrej Plenković

“Čuli smo poruku građana i u cjelosti ćemo preuzeti prijedlog građanske incijative ‘67 je previše’ te ćemo Hrvatskom saboru uputiti prijedlog izmjene zakona o mirovinskom osiguranju, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković u svom uvodnom govoru na sjednici Vlade u četvrtak.

“Kao Vlada smo krenuli u cjelovitu mirovinsku reformu kako bi naš mirovinski sustav prilagodili i demografskim izazovima i promjenama na tržištu rada i gospodarskim prilikama. Smatramo da je ona, kada se pogleda u cjelini, jedna od važnih strukturnih reformi koju smo poduzeli u mandatu naše Vlade. Podsjećam da je mirovinska reforma u izvješću Europske komisije za 2019. godinu jako dobro ocjenjena i da je pridonijela izlasku Hrvatske iz ekonomskih neravnoteža. Vidjeli ste da su je pozdravili i analitičari agencija za kreditni rejting te je i to pridonijelo poboljšanju kreditnog rejtinga kod Standard & Poorsa i Fitcha kada je riječ o Hrvatskoj. Ovom reformom naš mirovinski sustav je cjelovito unaprijeđen u cilju osiguranja dugoročne održivosti i primjerenosti mirovina te je ispravljena generacijska nepravda”, rekao je Plenković u osvrtu na promjene u miovinskom sustavu koje je provela njegova Vlada.

Plenković o dosadašnjim učincima mirovinske reforme

“Unaprjeđenjima sustava uklonjene su uočene nejednakosti u mirovinskom sustavu i ostvareni su pozitivni pomaci za sadašnje, ali i buduće umirovljenike”, dodao je predsjednik Vlade. “Tom reformom smo vodili računa kako niti jedna skupina osiguranika ne bi bila oštećena. Do sada su u našem mandatu mirovine povećane za 11,7 posto. Najniže mirovine, za oko 250.000 naših sugrađana, povećane su ukupno za 15 posto. Posljednji put, upravo na naše insistiranje, za 3,13 posto od 1. srpnja. Mi smo reformom ujedno svim osiguranicima omogućili pravo ida obaberu povoljniju mirovinu.

Umirovljenicima smo omogućili da se uključe u svijet rada i da primaju punu mirovinu. Tu mogućnost iskoristilo je više od 13.500 umirovljenika.

Zaštitli smo i majčinstvo pa smo majkama i posvojiteljicama za svako dijete omogućili ostvarivanje dodatnog staža od šest mjeseci kada ostvare uvjete za mirovinu, čime će im mirovina biti veća za dva posto za svako dijete. To je jedna demografska mjera u mirovinskoj reformi.

Ukinuli smo ulaznu naknadu za treći stup, a ujedno potičemo mlade na dobrovoljnu mirovinsku štednu s dvije vrste poticaja. Tako je broj članova dobrovoljnih mirovinskih fondova povećan za 26 tisuća.”, istaknuo je Plenković učinke dosadašnjih promjena.

Plenković: Čuli smo poruku građana

“No, kao što znamo, tijekom proljeća smo bili suočeni s aktivnostima građanske inicijative ‘67 je previše’ koja je bila predvođena trima sindikalnim središnjicama. Nakon što su potpisi prikupljeni i u međuvremenu provjereni, konstatirali smo da je za ovu građansku inicijativu valjane potpise dalo nešto više od 700 tisuća naših građana.

Vlada je o tome uputila izvješće Hrvatskom saboru. Zahtjev je, naravno, raspisivanje referenduma o Zakonu o mirovinskom osiguranju. Na razini Vlade smo detaljno analizirali ovu situaciju, analizirali smo sve okolnosti i donijeli smo sljedeću odluku.

Prva je da smo čuli poruku hrvatskih građana. Još jednom ponavljam, jer tijekom one kampanje koja je trajala na proljeće to nije bilo najjasnije percipirano, da je odluku o radu do 67 godine donijela SDP-ova Vlada u vrijeme kada je bila na vlasti i kada su oni mijenjali odgovarajuće zakone. Mi smo donijeli odluku da ćemo u cjelosti preuzeti prijedlog građanske incijative ‘67 je previše’ te ćemo Hrvatskom saboru uputiti prijedlog izmjene zakona o mirovinskom osiguranju s konačnim prijedlogom zakona”, objavio je Plenković na sjednici Vlade.

Dodao je kako je Vlada detaljno analizirala ovu tematiku te da će paraleno predložiti promjene zakona o radu kako bi se građanima koji to žele omogućilo da rade i nakon 65 godine.

Izmjene zakona o radu za uspostavljanje balansa

“Smatramo da duži ostanak u svijetu rada i kasnije ostvarivanje prava na mirovinu nije samo jedna objektivna okolnost koja je svojstvena samo Hrvatskoj. Činjenica je da dio naših sugrađana želi raditi nakon 65 godine. To potvrđuje i ovih 13.500 ljudi koji su se vratili na tržište rada. A takvih ima još i u različitim granama. Ujedno smatramo da će tako biti moguće učiniti mirovinski sustav fiskalno održivim. Stoga ćemo uz prijedlog o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, poštujući volju građana, predložiti promjene Zakona o radu i drugih zakona koji uređuju radno-pravni status za pojedine kategorije, tako da oni koji žele mogu raditi i nakon 65 godine.

Tako bismo ostvarili balans onoga što je bio temeljni cilj građanske inicijative, sindiklanih središnjica i građana koji su to svojim potpisima podržali, a istodobno otvaramo mogućnost za one naše sugrađane koji žele ostati na tržištu rada mogu i osjećaju da su kapacitirani da mogu nastaviti pridonositi na svom radnom mjestu. Smatramo da smo tako pronašli prave mjere i rješenje u ovom trenutku.

Te izmjene će po nama povoljno utjecati na zaposlenost, na prihode i rashode državnog proračuna, kao i na visinu mirovina budućih korisnika. Tim pristupom stvaramo nove mogućnosti na tržištu rada. Slušamo poruku 700 tisuća ljudi, ali pružamo priliku svima koji žele raditi duže da ostanu na tržištu rada”, obrazložio je odluku Plenković.

“Očekujem prijedlog, prije svega od ministra rada i mirovinskog sustava, ali i drugoh nadležnih ministarstava, tako da u najskorijem roku predložimo izmjene odgovarajućih zakona i potom ovako koncipiranu incijativu predložimo hrvatskom saboru na usvajanje.”

Ministar financija: Mirovine nisu upitne

S obzirom na to da je Vlada u vrijeme prikupljanja potpisa vodila kampanju u kojoj je tvrdila da bi prihvaćanje inicijative dugoročno opteretilo mirovinski sustav i buduće generacije s 45 milijardi kuna, postavilo se pitanje kako to sada više nije problem. Ministar financija Zdravko Marić rekao je da “mirovine nisu pod znakom pitanja”.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić gostujući na televiziji N1 pokušao je odgovoriti na to pitanje.

“Tih 45 milijardi koje je komunicirao kolega Pavić odnosi se na razdoblje do 2040. godine. Ono što u tom trenutku nije bilo na stolu, a mi ćemo zakonskim izmjenama koje će ići paralelno s izmjenama zakona o obveznom miroviskom osiguranju koje uvažavaju referendumsku inicijativu, osigurati da ostanak u svijetu rada bude nešto duži na dobrovoljnoj bazi. Zahvaljujući tome ovaj jaz od 45 milijardi u dugom razdoblju bit će znatno manji”, rekao je Ćorić.

Odbor za Ustav daje Vladi dva mjeseca da predloži izmjene

Prva reakcija sindikata je oprezna: “Iskustvo nas tjera na jasan oprez pa ćemo sve sagledati nakon što bude jasno što vlada predlaže, kada se bude vidjelo da Vlada ne kupuje vrijeme i da ne pokušava izgurati nešto samo da preskoči predsjedničke izbore”, rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca smatraju pak da je riječ o rješenju koje je “kratkog daha i privremeno”.

“Sindikat je prikupljanjem potpisa za organizaciju referenduma o dobnoj granici odlaska u mirovinu ostvario za sebe kratkoročnu dobit, ali je vrlo upitno i diskutabilno koliko je odustajanje od podizanje dobne granice dugoročno od koristi za građane Republike Hrvatske i buduće umirovljenike. Mirovinski sustav u dijelu međugeneracijske solidarnosti je suočen s velikim izazovima zbog negativnih demografskih i gospodarskih trendova, a kako osigurati održivost tog sustava mora se nastaviti kroz konstruktivan i sveobuhvatan dijalog od strane svih sudionika. Oni koji inzistiraju na neodrživim rješenjima i nisu spremni za otvoreni dijalog moraju biti svjesni svoje odgovornosti za budućnost hrvatskih građana i posljedice takvog ponašanja“, navodi se u priopćenju HUP-a.

Saborski Odbor za Ustav koji se sastao kako bi raspravljao o prikupljenim potpisima za referendum odlučio je da će dati Vladi dva mjeseca da pošalje prijedlog zakonskih izmjena pa će nakon toga odlučiti hoće li zatražiti da Ustavni sud odluči o referendumu ili će Sabor donijeti odluku o (ne)raspisivanju referenduma. No, čini se kako se očekuje da sindiakti sami povuku zahtjev za referendumom.

Sindikalne središnjce sastaju se u petak ujutro kako bi odlučile hoće li i dalje insistirati na referendumu, a odluku bi trebali objaviti u podne na konferenciji za medije.