U Novinarskom domu u Zagrebu dodijeljene su novinarske nagrade Hrvatskog novinarskog društva za najbolje radove objavljene u 2021. godini. Dodijeljene su u devet kategorija i tradicionalno se uručuju u povodu Svjetskog dana slobode medija, 3. svibnja. Ove godine odlukom članova Hrvatskog novinarskog društva, novinarom godine za 2021. godinu proglašen je Boris Dežulović.
Od 463 članova HND-a, koliko ih je ove godine glasalo elektroničkim putem, Dežuloviću je glas dalo njih 178, nominirana novinarka RTL-a Danka Derifaj dobila je 121 glas, novinar Indexa Ilko Čimić 89 glasova, a Jelena Jindra 68 glasova. Jedanaest glasova je bilo nevažećih.
U obrazloženju ocjenjivačkog suda stoji kako je Boris Dežulović u svojih 35 godina bavljenja novinarstvom uvijek imao svoj stav: jasan, dorečen, argumentiran. I angažiran. – Upravo je taj pojam angažiranog novinarstva ovaj splitski novinar i pisac 2021. godine protegnuo do neslućenih granica. Njegova samo naoko obična kolumna na portalu N1 o devastaciji jedne ljupke dalmatinske uvale dobila je neočekivanu ekstenziju u obliku pokreta masovnog građanskog otpora otimačini zajedničkog dobra od beskrupuloznog moćnika, koji ima potporu najviših državnih dužnosnika. Riječ je bila o tajkunu Stipi Latkoviću, koji u uvali Vruja pokraj Brela bespravno gradi turistički resort, stoji između ostalog u obrazloženju te se dodaje kako je koji mjesec kasnije komentarom “Jebo vas Vukovar” pokušao učiniti nemoguće: grad pretvoren u mauzolej vratiti njegovim živim stanovnicima, a državu prestrojiti na kolosijek normalnosti.
U uvodnom govoru predsjednik HND-a Hrvoje Zovko je kazao kako je ove godine pristiglo je 149 nominacija u svim kategorijama, što samo još jednom govori kako je novinarska profesija žilava unatoč tome što je iz dana u dan napadaju, omalovažavaju sa svih strana, a najviše i od samih predstavnika institucija ove zemlje.
“Što se tiče rada žirija bili smo na velikim mukama, jer je pristiglo puno kvalitetnih radova, a o pobjednicima su odlučivale nijanse. Onima koji su dobili nagradu čestitam, a onima koji je nisu dobili poručujem da ne odustaju i da i dalje budu ustrajni”, rekla je predsjednica ocjenjivačkog suda Marina Karlović Sabolić.
Nagradu za životno djelo “Otokar Keršovani” Ocjenjivački odbor odlučio je dodijeliti Marinku Čuliću. U obrazloženju žirija stoji kako o strasti za novinarstvom i praćenjem političkih i društvenih tema govori i to što je Čulić svoju kolumnu nastavio pisati i nakon odlaska u mirovinu, početkom 2021. godine. “Među njegovim stalnim tematskim preokupacijama su hrvatsko-srpski odnosi, hrvatska politika prema BiH, odustajanje SDP-a od socijaldemokracije, demontaža socijalne države, porast nejednakosti u zemlji i svijetu te manjak političke vizije kod naših političara, čime se stvara, prema Čulićevoj ocjeni, paklenska formula besperspektivnosti“, obrazložio je žiri.
Nagrada “Marija Jurić Zagorka” za pisano novinarstvo dobila je Tamara Opačić za koju se u obrazloženju navodi kako su razlozi za dodjelu ovog vrijednog priznanja struke za prošlu godinu najjasnije iščitavaju u njenom tekstu o slučaju migranta Omera Mahdija, objavljenom pod naslovom “Tražili su da budem doušnik”, te u seriji reportaža s Banije objavljenih u tjedniku Novosti od travnja do prosinca 2021. godine.
Nagrada “Nikša Antonini” za novinsku fotografiju dobio je Igor Šoban za kojega je žiri naveo da za svakog fotoreportera koji pretendira snimiti dobru, aktualnu, vrijednu fotografiju, onu koja donosi izravnu i jasnu informaciju o događaju važnom za javnost, jedan od osnovnih i jako važnih uvjeta je biti u pravo vrijeme na pravome mjestu. “To je uvjet koji otvara sve druge prilike isticanja, pokazivanja ili dokazivanja vrsnosti i izvrsnosti fotoreporterskog oka, praćenja događaja, izbora motiva i svega ostaloga što uvjetuje snimanje dobre, prave, svevremenske novinske fotografije”, navodi se u obrazloženju.
Nagrada “Marija Jurić Zagorka” za radijsko novinarstvo pripala je novinarskoj redakciji emisije “Katedra za plastičnu kirurgiju” gdje autorice nenametljivo koriste autentične radijske alate s pomoću kojih nas “radioportiraju” direktno sa sobom na teren. “Slušajući emisiju, ponekad se osjećamo kao da se i mi s ekipom Yammata i Sloge truckamo banijskim cestama bez asfalta i putokaza paralelno bilježeći dnevnik jednog ljudskog stradanja, civilne solidarnosti i političke šarade. Posebno je teško slušati ovu reportažu danas, s vremenskim odmakom, znajući koliko se mit o obnovi i funkcionalnosti sustava u potpunosti strovalio u provaliju”, navodi se u obrazloženju žirija.
Nagradu “Marija Jurić Zagorka” za televizijsko novinarstvo ravnopravno dijele novinarke Karmen Šore i Ana Malbaša, koje su u posljednjem krugu glasovanja osvojile jednaki broj bodova. Ocjenjivačka skupina za televizijsko novinarstvo i snimateljski rad odlučila je da obje priče uistinu zaslužuju nagradu.
Ana Malbaša nagrađena je za priču “Malverzacije zemljištem na otoku Braču”, koja je objavljena u magazinu Provjereno Nove TV, dok je Karmen Šore s HRT-a nagrađena je za priču koja je objavljena je na vrhuncu epidemije COVID-a 19, kada su se rušili rekordi u broju zaraženih i teško oboljelih, koji se na respiratorima bore za život, kao i onih koji su na žalost preminuli. U tom trenutku najveći teret podnosio je zdravstveni sustav. Situacija u bolnicama bila je na rubu izdržljivosti, a zdravstveno osoblje iscrpljeno dugotrajnom borbom s epidemijom. Karmen Šore je stoga provela dan na COVID-odjelu splitske bolnice i svjedočila njihovoj neumornoj bitci za svaki život u kojoj se zdravstveno osoblje nije štedjelo.
Nagrada za snimateljski prilog na televiziji “Žarko Kaić” pripala je Igoru Altarcu, koji je upravo u toj reportaži kamerom donio trajni dokument jednog teškog vremena i dramatične borbe za svaki ljudski život.
Nagradu “Marija Jurić Zagorka” za internetsko novinarstvo dobio je Vladimir Matijanić, novinar portala Index, koji je prvi je otkrio i ekskluzivno objavio niz argumentiranih sumnji da su dijelovi doktorata Vice Mihanovića, HDZ-ova kandidata za gradonačelnika Splita na prošlim lokalnim izborima, ravnatelja Lučke uprave u Splitu, fakultetskog predavača i predsjednika gradskog ogranka HDZ-a, plagirani. “Matijanić je u seriji tekstova upozorio na niz nelogičnosti i bizarnih elemenata Mihanovićeve doktorske disertacije ‘Ekonomski učinci pomorskog prometa i transporta u funkciji gospodarskog razvoja’, koju je obranio 28. veljače 2018. na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a koja je prošla sve instance i postala temelj za tituliranje HDZ-ova političara doktorom znanosti“, navode članovi žirija.
Nagrada “Jasna Babić” za istraživačko novinarstvo pripala je Andreju Dimitrijeviću, koji je serijom tekstova nedvosmisleno je razotkrio propuste hrvatskih istražitelja u aferi Software, o kojoj je pisao još 2019. godine. Svoja saznanja o nezakonitostima proslijedio je Europskom uredu za borbu protiv prevara OLAF-u. Oni su o svemu obavijestili novi Ured europskog javnog tužitelja, koji je, odmah nakon osnivanja u srpnju 2021., proveo istragu koja je dovela do uhićenja bivše ministrice Žalac. Tada je Dimitrijević objavio jedan od ključnih dokaza u priči: djelatnik Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije USKOK-u je još 2019. ponudio niz konkretnih dokaza protiv Žalac vezanih uz aferu Software, ali USKOK nije poduzeo ništa.
