COP 27: Dogovoreno osnivanje fonda za pomoć ugroženim zemljama

Tekst sporazuma ostavlja puno otvorenih pitanja o tome kada će dogovor o fondu biti finaliziran, kada će fond zaživjeti te kako će se točno financirati.

55
COP27
U konačnom tekstu se ne spominje postupno ukidanje fosilnih goriva, uključujući naftu i plin [Image by Nicola Giordano from Pixabay

Izaslanici gotovo 200 zemalja na summitu o klimi COP27, koji se održava u Sharm el-Sheikhu u Egiptu, dogovorili su osnivanje fonda za “gubitak i štetu” koji bi trebao pomoći siromašnim zemljama da se nose s klimatskim katastrofama. Dogovor je postignut u nedjelju rano ujutro, navodi CNN.

Konačni sporazum COP27, čiji je dio dogovor o fondu, ponovno je potvrdio cilj zadržavanja globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva Celzijusa iznad predindustrijskih razina. To je ključan zahtjev mnogih zemalja. Iako sporazum predstavlja napredak u spornom pregovaračkom procesu, tekst sporazuma nije donio napredak u odnosu na dosadašnje razgovore oko smanjenja emisija stakleničkih plinova koji zagrijavaju planet.

U konačnom tekstu također se ne spominje postupno ukidanje fosilnih goriva, uključujući naftu i plin.

U sporazumu se prvi put navodi da su se zemlje i skupine, uključujući zemlje koje su dugo bile rezervirane prema takvom dogovoru poput Sjedinjenih Država i Europske unije, složile uspostaviti fond za siromašne nacije koje su pogođene klimatskim katastrofama koje pogoršavaju onečišćenje koje stvaraju bogate, industrijalizirane nacije.

Jedinstvo zemalja u razvoju i malih otočnih zemalja

Pregovarači i nevladine organizacije koje su promatrale razgovore pohvalile su osnivanje fonda kao značajno postignuće, nakon što su se zemlje u razvoju i male otočne zemlje udružile kako bi pojačale pritisak.

“Sporazumi postignuti na COP27 pobjeda su za cijeli svijet”, poručio je Molwyn Joseph, predsjedavajući Saveza malih otočnih država. “Pokazali smo onima koji se osjećaju zapostavljeno da ih čujemo, vidimo i dajemo im poštovanje i brigu kakvu zaslužuju.”

Fond će se usredotočiti na mjere kako bi se sanirale štete i gubici, ali ne uključuje odredbe o odgovornosti ili kompenzaciji, rekao je za CNN viši dužnosnik američke administracije.

SAD i druge razvijene zemlje dugo su nastojale izbjeći odredbe koje bi ih mogle izložiti  pravnoj odgovornosti i tužbama drugih zemalja. Američki izaslanik za klimu John Kerry ranije je rekao da gubitak i šteta nisu isto što i klimatske reparacije.

“Odšteta nije riječ ili termin koji se koristi u ovom kontekstu”, rekao je Kerry u razgovoru s novinarima ranije ovog mjeseca. “Uvijek smo govorili da je imperativ za razvijeni svijet pomoći svijetu u razvoju da se nosi s utjecajima klime.”

Pojedinosti o tome kako će fond funkcionirati ostaju nejasne. Tekst ostavlja puno otvorenih pitanja o tome kada će dogovor o fondu biti finaliziran, kada će fond zaživjeti te kako će se točno financirati. U tekstu se spominje prijelazno povjerenstvo koje će utvrditi te detalje, ali nisu postavljeni nikakvi konkretni rokovi.

Dogovor bez jasnih jamstava

I dok su stručnjaci za klimu slavili pobjedu, primijetili su i da je budućnost neizvjesna.

“Fond za gubitke i štete bit će slamka spasa za siromašne obitelji čije su kuće uništene, poljoprivrednike čija su polja uništena i otočane protjerane iz domova svojih predaka”, rekla je izvršna direktorica Instituta za svjetske resurse Ani Dasgupta. “No, zemlje u razvoju napuštaju Egipat bez jasnih jamstava o tome kako će se nadzirati fond za gubitke i štete.”

Dogovor o fondu postignut je ove godine velikim dijelom zato što je blok zemalja u razvoju G77 ostao ujedinjen, tako da su ostvarili veći utjecaj nego prošlih godina, rekli su klimatski stručnjaci.

“Morali su biti zajedno kako bi natjerali da se pokrenu razgovori koji sada vodimo”, rekla je novinarima Nisha Krishnan, direktorica Instituta za svjetske resurse za Afriku. “Koalicija se držala zbog uvjerenja da moramo ostati zajedno kako bismo ovo postigli – i uspjeli smo pogurati razgovore.”

Za mnoge osnivanje fond predstavlja teško izborenu pobjedu nakon dugogodišnje borbe, pobjedu koju je prema cilju gurnula globalna pozornost posvećena klimatskim katastrofama kao što je razorna poplava u Pakistanu ovog ljeta.

Cilj ostaje ograničiti zagrijavanje na 1,5 stupanj

Globalni znanstvenici već desetljećima upozoravaju da se zagrijavanje mora ograničiti na 1,5 stupnjeva Celzijusa iznad predindustrijskih razina – pragu kojem se opasno približavamo jer se prosječna temperatura planeta već popela za oko 1,1 stupanj.

Zagrijavanjem većim od 1,5 stupnja rizik od ekstremne suše, šumskih požara, poplava i nestašice hrane dramatično će se povećati, upozoravaju znanstvenici u najnovijem izvješću UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).

Ali dok su delegati na summitu potvrdili da cilj ostaje zadržati globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzijusa, stručnjaci za klimu užasnuti su što se ne spominje odustajanje od fosilnih goriva ili postupno smanjenje njihove upotrebe kako bi se spriječilo zagrijavanje. Kao i prošle godine na summitu u Glasgowu, tekst poziva na postupno ukidanje upotrebe ugljena i “postupno ukidanje neučinkovitih subvencija za fosilna goriva”, ali nema novog iskoraka u smjeru postupnog ukidanja svih fosilnih goriva, uključujući naftu i plin.

“Utjecaj industrije fosilnih goriva uočen je posvuda”, rekao je Laurence Tubiana, izvršni direktor Europske klimatske zaklade. “Egipatsko predsjedništvo izradilo je tekst koji jasno štiti naftne i plinske petrodržave i industriju fosilnih goriva. Ovaj trend se ne može nastaviti u Ujedinjenim Arapskim Emiratima iduće godine.”

I oko zadržavanja cilja o ograničenju zagrijavanja na 1,5 stupanj iz Glasgowa bilo je dramatično. U subotu su dužnosnici EU-a zaprijetili da će napustiti sastanak ako konačni sporazum ne obuhvati cilj da se zagrijavanje ograniči na 1,5 stupnjeva Celzijusa u odnosu na predindustrijske razine. Na pomno pripremljenoj tiskovnoj konferenciji Frans Timmermans, kojeg je pratila čitava postava ministara i drugih najviših dužnosnika iz država članica EU-a, rekao je da je “nikakav dogovor bolji od lošeg dogovora”.

“Ne želimo da 1,5 Celzija umre ovdje i danas. To je za nas potpuno neprihvatljivo”, rekao je.

SAD i Kina nastavljaju pregovore o klimi

Osim konačnog sporazuma, summi u Egiptu donio je još nekoliko značajnih događaja, uključujući nastavak službenih pregovora o klimi između SAD-a i Kine – dva najveća svjetska emitera stakleničkih plinova.

Nakon što je Kina ovog ljeta zamrznula klimatske pregovore između dviju zemalja, američki predsjednik Joe Biden i kineski predsjednik Xi Jinping su se prošlog tjedna na sumiitu G20 u Baliju složili da se razgovori obnove. To je otvorilo mogućnost za sastanak američkog i kineskog izaslaniku za klimu Johna Kerryja i Xie Zhenhua.

“Bez Kine, čak i ako se SAD podrži programu o ograničavanju zagrijavanja na 1,5 stupanj, nismo učinili puno. Nitko drugi ne može postići taj cilj”, rekao je Kerry za CNN prošlog tjedna.

Izaslanici Kine i SAD-a sastali su se tijekom drugog tjedna COP-a, pokušavajući nastaviti tamo gdje su stale prije nego što je Kina obustavila razgovore, navodi upućeni izvor. Bili su usredotočeni na specifične akcijske točke, kao što je poboljšanje kineskog plana za smanjenje emisija metana – snažnog stakleničkog plina – i njihov ukupni cilj emisija, rekao je izvor.

Za razliku od prošle godine, nije bilo zajedničke izjave o klimi dviju zemalja. Ali nastavak službene komunikacije smatra se ohrabrujućim znakom.

Li Shuo, savjetnik za globalnu politiku Greenpeace East Asia sa sjedištem u Pekingu, rekao je da je ovaj COP donio “opsežnu razmjenu stavova dviju strana”. “Problem je u tome što bi trebali učiniti više od samih razgovora”, rekao je Shuo, dodajući da obnova formalnog dijaloga “pomaže da se spriječi najgori ishod.”