„Na globalnoj razini svjedoci smo povijesno niskih kamatnih stopa kojima su središnje banke odgovorile na najveću ekonomsku krizu nakon Velike depresije. No, tijekom 2017. središnje banke počele su normalizirati ili najavljivati normaliziranje monetarne politike te dizanje kamatnih stopa“, rekao je Boris Vujčić, guverner HNB-a, na konferenciji „Razdoblje niskih kamatnih stopa“.
U Hrvatskoj, dodao je guverner, prisutan je dugoročan trend smanjenja kamatnih stopa. „Premija rizika zemlje se bitno smanjila – u posljednjih nešto više od godinu dana za preko 100 baznih poena, fiskalna konsolidacija je u tijeku, javni dug pada, vanjski dug pada i brže, a nakon restrukturiranja Agrokora past će dodatno. Bilježimo pozitivne trendove koji doprinose padu kamatnih stopa pa i u kratkom roku možemo očekivati nastavak tog trenda.“
Nezahvalne prognoze
Najava ulaska u eurozonu, tvrdi guverner, dodatno smanjuje premiju rizika zemlje.
“Nezahvalno je predviđati što će se dogoditi na globalnom tržištu, ali mi u Hrvatskoj moramo se, u slučaju poremećaja na globalnom tržištu, zaštititi od toga. U situaciji postupnog normaliziranja monetarne politike i rasta kamatnih stopa, ako ćemo provoditi strukturne reforme, dizati potencijalni rast BDP-a kroz rast proizvodnosti, nastaviti fiskalnu konsolidaciju, smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, nastavit će se i smanjenje vanjskoga duga, smanjivat će se premija rizika.
Ako ćemo mi dobro odraditi svoj dio posla rekao bih da smo sigurni od negativnog prelijevanja utjecaja normalizacije monetarne politike i rasta kamatnih stopa bez obzira na još visoke razine duga u Hrvatskoj.“
Kraj ere niskih kamata
“Zaključak analize prethodnih godina jest da postoji mnoštvo signala da se razdoblje niskih kamatnih stopa približilo kraju. Kojom brzinom će se one povećavati, teško je govoriti”, izjavila je Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta.
Govoreći o padu kamatnih stopa u Hrvatskoj, Dalić je rekla kako danas objektivno postoji prostor za zadržavanje nižih kamatnih stopa, a ključ toga je u smanjivanju rizičnosti hrvatske ekonomije te provođenju strukturnih reformi.
