EK predložila mjere za borbu protiv dezinformiranja na internetu

Prema studiji o lažnim vijestima i dezinformiranju koju je proveo Zajednički istraživački centar Europske komisije, operatori platformi koji pomoću podataka povezuju čitatelje, članke i oglase imaju veću tržišnu snagu i izvore prihoda od novinskih izdavača

70
Europska komisija mjere za borbu protiv dezinformiranja

Europska komisija je u četvrtak, 26. travnja, predložila mjere za borbu protiv dezinformiranja na internetu, uključujući kodeks prakse za borbu protiv dezinformiranja na razini EU-a, pružanje potpore neovisnoj mreži provjeravatelja činjenica i niz mjera za poticanje kvalitetnog novinarstva i promicanje medijske pismenosti.

Nedavni slučaj Facebook – Cambridge Analytica pokazao je kako se osobni podaci mogu iskoristiti u kontekstu izbora. Ta otkrića pravodobni su podsjetnik da je potrebno činiti više kako bi se osigurala otpornost demokratskih procesa. Europska komisija poduzela je daljnje korake u borbi protiv dezinformiranja kako bi zaštitila europske vrijednosti i sigurnost.

Na temelju neovisnog izvješća koje je u ožujku 2018. objavila skupina na visokoj razini za lažne vijesti i dezinformiranje na internetu te opsežnih savjetovanja održanih tijekom posljednjih šest mjeseci, Komisija je definirala dezinformacije kao “provjerljivo lažne ili zavaravajuće informacije koje se stvaraju, iznose i šire radi ekonomske koristi ili namjernog obmanjivanja javnosti te koje mogu prouzročiti javnu štetu”.

U posljednjem ispitivanju Eurobarometra 83 posto ispitanika izjavilo je da lažne vijesti ugrožavaju demokraciju. Posebno ih je zabrinjavalo dezinformiranje s namjerom utjecanja na izbore i imigrantske politike. U ispitivanju je naglasak bio i na važnosti kvalitetnih medija: ispitanici tradicionalne medije doživljavaju kao najvjerodostojnije izvore vijesti (radio 70%, TV 66%, tisak 63 %). Najnevjerodostojniji su izvor informacija internetski izvori i web-mjesta za videohosting, kojima vjeruje 26 posto odnosno 27 posto ljudi.

Zajednički istraživački centar Europske komisije objavio je studiju o lažnim vijestima i dezinformiranju. U njoj se ističe da dvije trećine čitatelja vijestima na internetu radije pristupa putem algoritamskih platformi, kao što su pretraživači i servisi za prikupljanje vijesti, te web-mjesta društvenih medija. Prema istoj studiji, operatori platformi koji pomoću podataka povezuju čitatelje, članke i oglase sada imaju veću tržišnu snagu i izvore prihoda od novinskih izdavača.

Što predlaže Europska komisija

Komisija je reagirala prijedlogom niza mjera za borbu protiv dezinformiranja na internetu. Te mjere uključuju:

  • kodeks prakse za borbu protiv dezinformiranja: kao prvi korak, internetske platforme trebale bi do srpnja izraditi i poštovati zajednički kodeks prakse kako bi se:
  1. osigurala transparentnost u pogledu sponzoriranog sadržaja, posebno oglašavanja političkog karaktera, ograničile opcije usmjeravanja takvog oglašavanja i smanjili prihodi promicatelja dezinformacija
  2. bolje objasnilo funkcioniranje algoritama i omogućavanje provjere trećih osoba
  3. korisnicima olakšalo otkrivanje različitih izvora vijesti s drukčijim stajalištem i pristup njima
  4. uvele mjere za prepoznavanje i zatvaranje lažnih računa i rješavanje problema automatiziranih botova
  5. provjeravateljima činjenica, istraživačima i javnim tijelima omogućilo da stalno prate internetske dezinformacije.
  • stvaranje neovisne europske mreže provjeravatelja činjenica koja će utvrditi zajedničke radne metode, razmjenjivati najbolju praksu i raditi na ostvarivanju što veće zastupljenosti činjeničnih ispravaka u EU-u; odabirat će se iz redova članstva Međunarodne mreže provjeravatelja činjenica, koja primjenjuje strogi Kodeks načela Međunarodne mreže provjeravatelja činjenica.
  • sigurnu europsku internetsku platformu o dezinformiranju s pomoću koje će se mreži provjeravatelja činjenica i relevantnim akademskim znanstvenicima osigurati prekogranično prikupljanje i analiza podataka te pristup podacima iz cijelog EU-a.
  • poboljšanje medijske pismenosti: viša razina medijske pismenosti europskim će građanima omogućiti da prepoznaju internetske dezinformacije i kritički pristupaju internetskom sadržaju. Komisija će u tu svrhu poticati provjeravatelje činjenica i organizacije civilnog društva da škole i nastavnike opskrbe obrazovnim materijalom i organiziraju Europski tjedan medijske pismenosti.
  • pružanje podrške državama članicama u osiguravanju otpornosti izbora na sve složenije kiberprijetnje, uključujući dezinformiranje na internetu i kibernapade.
  • promicanje dobrovoljnih sustava internetske identifikacije radi boljeg praćenja i identificiranja davatelja informacija i povećanja povjerenja i pouzdanosti u interakcijama na internetu te informacija i izvora informacija.
  • promicanje kvalitete i raznolikosti informacija: Komisija poziva države članice da pojačaju svoju potporu kvalitetnom novinarstvu kako bi osigurale pluralističko, raznoliko i održivo medijsko okruženje. Komisija će u 2018. objaviti poziv na podnošenje prijedloga za proizvodnju i širenje kvalitetnog informativnog sadržaja na temu EU-a putem informativnih medija temeljenih na podacima
  • koordiniranu stratešku komunikacijsku politiku, koju su sastavile službe Komisije i kojom se objedinjuju postojeće i buduće inicijative EU-a i država članica za borbu protiv dezinformiranja na internetu te utvrđuju aktivnosti informiranja radi suprotstavljanja lažnom diskursu o Europi i suzbijanja dezinformiranja u EU-u i šire.

Kodeks do srpnja

Komisija će uskoro sazvati forum s više dionika kako bi stvorila okvir za učinkovitu suradnju među relevantnim dionicima, uključujući internetske platforme, oglašivačku industriju i velike oglašivače, te osigurala angažiranost u pogledu koordinacije i intenziviranja borbe protiv dezinformiranja. Prvi rezultat foruma trebao bi biti kodeks prakse za borbu protiv dezinformiranja za cijeli EU, koji će se objaviti u srpnju 2018., kako bi do listopada 2018. mogao proizvesti mjerljiv učinak.

Komisija će izvijestiti o napretku do prosinca 2018. U tom izvješću će se razmotriti potreba za daljnjim djelovanjem kako bi se omogućilo stalno praćenje i ocjenjivanje opisanih mjera.

Komisija je u veljači 2018. donijela popis preporuka u kontekstu izbora za Europski parlament 2019. u kojima se poziva na sljedeće: Nadležna tijela država članica potiču se […] da na temelju iskustva država članica utvrde najbolje prakse u prepoznavanju rizika za izborni proces od kibernapada i dezinformacija.

Skupina na visokoj razini za lažne vijesti savjetovala je Komisiju u pogledu borbe protiv dezinformiranja na internetu. Zaključci i preporuke Skupine objavljeni su 12. ožujka 2018.

Europska unija bila je aktivna u borbi protiv dezinformiranja i prije tih inicijativa: na temelju odluke Europskog vijeća iz ožujka 2015. iste je godine osnovana radna skupina East StratCom, u nadležnosti visoke predstavnice i potpredsjednice Komisije Mogherini, radi “suprotstavljanja aktualnoj ruskoj kampanji dezinformiranja”.