Paketom poreznih zakona dodatno se rasterećuju građani i poduzetnici

Vlada predlaže podizanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama, sa sadašnjih 7,5 na 15 milijuna kuna.

124
porezni zakon
foto: Vlada RH

Vlada je na današnjoj, 24. sjednici raspravljala o paketu zakonskih prijedloga iz petog kruga porezne reforme koji će biti upućen u drugo saborsko čitanje. Također, u drugo čitanje upućen je i paket zakona iz područja bankarstva i osiguranja depozita kojim se ono dalje usklađuje s europskim uredbama, a pokrenuta je i izrada strategije održivog turizma, prenosi poslovniFM.

U drugo saborsko čitanje upućen je prijedlog zakona iz petog kruga porezne reforme. Riječ je o prijedlogu izmjena zakona o porezu na dohodak, na dobit, PDV-u te fiskalizaciji u prometu gotovinom, uz koje sada ide i prijedlog izmjena zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Naime, predloženim bi se izmjenama zakona o porezu na dohodak snizile stope toga poreza s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto.

“Sveukupno, ovaj je paket gotovo dvije milijarde težak,” kazao je zaključno ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić, a predsjednik Vlade Andrej Plenković dodao je da je važno da se ovi zakoni rasprave u idućim danima te da oni stupe na snagu s 1. siječnjem 2021. godine s ciljem dodatnih rasterećenja i građana i poduzetnika.

Kako bi izbjegli smanjenje prihoda lokalnih jedinica, Vlada predloženim izmjenama zakona o financiranju lokalnih jedinica predviđa povećanje udjela općina i gradova te županija u raspodjeli poreza na dohodak, dok bi se iz raspodjele ukinuo udio za fiskalno izravnanje i za to bi se sredstva osigurala u državnom proračunu.

“Želim napomenuti da smo sadržaj ovog zakona i njegove temeljne okvire raspravili i sa županima i s predsjednikom Udruge gradova, s predsjednikom Hrvatske zajednice općina. Ova nova distribucija, odnosno raspodjela prihoda od poreza na dohodak nalazi kvalitetan balans i kompenzira promjene u ovim drugim zakonima,” kazao je predsjednik Vlade u najavi Izmjena zakona o financiranju lokalnih jedinica.

>>Od 1. siječnja niža stopa poreza na dobit za 93 posto poduzetnika

Smanjenje stopa poreza na dohodak

“I dalje ostaje Fond izravnanja koji je do sada bio u iznosu od 17 posto i kojeg su punile sve jedinice lokalne i područne samouprave, a išao je samo onima koji su prema određenim kriterijima bile kvalificirane za tu pomoć, za one gospodarski slabije razvijene, ali ga više ne pune sve općine, gradovi i županije, nego ga puni državni proračun,” pojasnio je ministar Marić, dodavši da se kompletna težina ovoga zakona prebacuje na središnji proračun.

“I kada ga povežemo s prethodnim zakonima dolazimo do ekvivalencije, odnosno činjenice da ukupna težina ovog zakona od oko 2 milijarde kuna odgovara gubitku prihoda od poreza na dohodak,” zaključio je Marić.

Uz predloženo smanjenje stopa poreza na dohodak sa 36 na 30 posto te s 24 na 20 posto, izmjenama Zakona o porezu na dohodak od početka iduće godine smanjit će se s 12 na 10 posto stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti (kao što su npr. iznajmljivači stanova ili apartmana).

Također se definira i da se iz poreza na dohodak izuzima nacionalna naknada za starije osobe, koja se uvodi s početkom iduće godine i iznosit će 800 kuna mjesečno.

No, stroži porezni tretman predviđen je za slučajeve kada se utvrdi nesrazmjer dohotka i imovine jer se predviđa povećanje te “kaznene stope”, sa 54 na 60 posto.

Naime, sada se na tzv. drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena (nerazmjer imovine) oporezuje povećanjem više porezne stope od 36 posto za 50 posto, što znači da je ta stopa sada 54 posto, dok bi od početka iduće godine viša stopa, koja će biti 30 posto, uvećala za sto posto pa bi u konačnici ta “kaznena stopa” iznosila 60 posto.

Novina je i da se iz Zakona briše odredba kojom se daje ovlast ministru financija da pravilnikom propiše što se smatra znatnim odstupanjima između uobičajenih primitaka poreznih obveznika i nastalih izdataka za nabavljenu imovinu i utrošena sredstva za potrošnju, s obzirom da je, objasnio je ministar, praćenje stanja imovine fizičke osobe i izvora njezinog stjecanja uređeno Općim poreznim zakonom.

Regulira se i porezno oslobođenje primitaka digitalnih nomada

Uz to, kao novinu u odnosu na prvo čitanje ministar financija naveo je reguliranje poreznog oslobođenje za primitke digitalnih nomada.

Naime, novim se Zakonom o strancima uvodi pojam digitalnih nomada, koji podrazumijeva strance koji obavljaju poslove putem telekomunikacijske tehnologije iz Hrvatske, ali ne poslodavcima na području naše zemlje. Kako se radi o visokokvalificiranim strancima i IT stručnjacima, predloženim bi se izmjenama propisalo porezno oslobođenje za primitke koje će porezni nomadi ostvarivati po osnovi tako stečenog statusa kako bi se olakšala njihova odluka o odabiru Hrvatske kao mjesta njihovog boravišta i rada, istaknuo je Marić.

Izmjenama Zakona o porezu na dobit snižava se opća stopa za sve koji imaju godišnji promet do 7,5 milijuna kuna s 12 posto na 10 posto.

S 12 na 10 posto smanjila bi se i stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti, a s 15 na 10 posto stopa poreza po odbitku za isplate naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnici, zabavljači, sportaši).

Izmjene predviđaju i povoljniji porezni tretman za banke u slučaju otpisa ili reprograma kredita. Bankama bi se, naime, kao porezno priznati rashod priznao iznos otpisa potraživanja od nepovezane fizičke ili pravne osobe po osnovi odobrenih kreditnih plasmana s pripadajućim kamatama, iskazanih u prihodima do trenutka otpisa za kreditne plasmane kojima je zbog otežane mogućnosti naplate vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke.

“Ova mjera trebala bi biti od velike koristi za fizičke i pravne osobe koje zapadnu u određene poteškoće servisiranja obveza”, poručio je ministar Marić.

U odnosu na prvo čitanje prijedlogom za drugo je proširen opseg primjene pravila vezenih uz neautentične aranžmane i na slučajeve propisane međunarodnim ugovorima.

Usklađenost s EU direktivama

Predloženim izmjena Zakona o PDV-u odredbe toga zakona usklađuju se s direktivama EU, među kojima je i ukidanje oslobođenja od plaćanja PDV-a za uvoz pošiljaka male vrijednosti do 22 eura iz trećih zemalja. Tako će i hrvatski građani koji kupuju putem interneta iz zemalja izvan EU-a od 1. srpnja 2021. godine plaćati PDV-a za male pošiljke uvezene u EU čija je vrijednost manja od 22 eura (1.125 kuna).

U cilju olakšavanje poslovanja predlaže se podizanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama, sa sadašnjih 7,5 na 15 milijuna kuna.

Vlada je u drugo čitanje uputila i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, koje predviđaju da se blagajnički maksimum više ne propisuje samim zakonom, već bi to pravilnikom propisao ministar financija, i to prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.

Vlada je u drugo saborsko čitanje poslati i paket zakona iz područja bankarstva i osiguranja depozita, kojim se ono dalje usklađuje s europskim uredbama.