Hrvatsku je zahvatio novi toplinski val, a vrhunac se očekuje danas, u petak, 21 . lipnja. U Dubrovniku je, na primjer, jutros u 6 sati izmjerena temperatura od 33 stupnja. Tijekom dana očekuju se temperature 32 – 40 stupnjava, najvišen u unutrašnjosti Dalmacije. Za tri regije – dubrovačku, splitsku i kninsku – upaljen je crveni meteoalarm.
Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature odnosno vremenske pojave toplinskog vala, upozorava Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Izlaganje suncu može biti vrlom opasno za starije ljude s visokim tlakom, ali ni mladi nisu imuni, upozoravaju liječnici. Vrućina može poremetiti funkcioniranje organizma: tlak pada, srce ubrzava ritam i pumpa jače, a u nastojanju da odvede što više krvi prema površini kože kako bi ju rashladilo, može ubrzati cirkulaciju dva do četiri puta u usporedbi s brzinom za uobičajenog svježeg dana.
Kako pokazuju nove studije, jarko sunce može potaknuti promjene u mozgu čak i dok je temperatura tijela još normalna, pa tijelo gubi sposobnost pravilnog reguliranja vlastite temperature. To dovodi do pregrijavanja, iscrpljenosti i toplinskog udara.
Pripremite se na pojavu zdravstvenog rizika zbog vrućine i visokih temperatura kod osjetljive populacije, ponajprije starijih i male djece. Slušajte i postupajte prema savjetima danima od strane nadležnih službi. S obzirom na to da pravovremene preventivne mjere mogu smanjiti broj umrlih od toplinskih valova donosimo preporuke za zaštitu od velikih vrućina.
Važno je piti dovoljno tekućine, jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.
Cijelo vrijeme trajanja velikih vrućina pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova koje informiraju javnost putem medija (radija, TV, interneta).
Preporuke
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine ta da vam boja urina bude svijetla
Pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Možete se samo osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
Osobe koje rade vani (npr.građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti 1 i 1/2 čašu vode svakih 30 minuta.
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.
Jedite češće male i što tekučije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
Rashladite svoj dom:
- Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 °C danju i ispod 24 °C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene probleme.
- Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore i dignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
- Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
- Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostrite mokre ručnike u prostoriji. No, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka.
- Ako koristite klima uređaje, izbjegavajte velike temperaturne oscilacije. Zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske.
- Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 °C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.
Klonite se vrućine:
- Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/kuće, posebno noću.
- Ako stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2 – 3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
- Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana, između 10 i 17 sati.
- Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati i poslijepodne nakon 17 sati.
- Potražite sjenu, držite se hlada.
- Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
- Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom (>30) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka.
- Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
- Ako su kupate na rijekama, također pazite na temperaturne oscilacije, jer rijeke su hladne. Ulazite u vodu postupno.
- Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine:
- Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti
- Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
- Nosite laganu, prozračnu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, svakako nosite šešir (preporučuje se široki obod) ili kapu i sunčane naočale.
- Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline.
- Pijte dovoljno tekućine (vode i izotoničnih napitaka). Izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine, ali ne naglo.
- Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
- Od sunca i visokih temperatura možete se skloniti i odlaskom u planine ili šumu, gdje temperature mogu biti i upola niže nego na užarenom gradskom asfaltu.
Pomognite drugima:
- Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana
- Razgovarajte o toplinskom udaru s članovima obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
- Ako je netko koga poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
- Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
- Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.
Ako imate zdravstvene probleme:
- Držite lijekove na temperaturi ispod 25 °C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
- Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, , pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka.
Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše:
- Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
- Popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja da nadoknadite tekućinu.
- Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potražite medicinsku pomoć.
- Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
- Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39˚C. Nemojte toj osobi dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.
Na web stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavljene su detaljne preporuke građanima kako se zaštitu od vrućina.
