Hrvatsku očekuje vrhunac prvog ovogodišnjeg toplinskog vala. Budite spremni na pojavu zdravstvenog rizika zbog vrućine i visokih temperatura kod osjetljive populacije, ponajprije starijih i male djece. Slušajte i postupajte prema savjetima nadležnih službi, upozoravaju iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Vrijeme će narednih dana biti pretežno sunčano i suho, uz najviše dnevne temperature između 34 i 38 °C, dok bi na krajnjem jugu mogle dosegnuti 39 °C. Na istoku zemlje očekuje se sunčano vrijeme uz slab do umjeren istočni i jugoistočni vjetar. Jutarnja temperatura bit će od 17 do 21 °C, a dnevna između 34 i 38 °C. U središnjoj Hrvatskoj prevladavat će sunčano i vrlo vruće vrijeme uz slab vjetar. Noćna temperatura uglavnom neće padati ispod 19 °C.
Na sjevernom Jadranu i u gorju bit će pretežno sunčano. U gorju se očekuje oko 33 °C, a na obali do 38 °C. Sredinom dana zapuhat će slab do umjeren sjeverozapadni i jugozapadni vjetar. U Dalmaciji će temperature dosezati od 33 do 38 °C. Na obali će prevladavati sunčano vrijeme, dok je u unutrašnjosti moguć razvoj dnevne naoblake. Uz obalu će puhati umjeren maestral.
Na krajnjem jugu očekuje se vrlo topla noć s minimalnom temperaturom iznad 25 °C. Danju će uz slab do umjeren sjeverozapadni i jugozapadni vjetar temperatura dosezati od 34 do 39 °C.
Početkom tjedna zadržat će se vruće vrijeme. U utorak su u gorju mogući lokalni poslijepodnevni pljuskovi, a u srijedu se očekuje osjetnije osvježenje uz češće pljuskove i grmljavinu te pad temperature.
Vrućina prijeti svima, osobito starijima
Izlaganje suncu može biti vrlo opasno za starije ljude s visokim tlakom, ali ni mladi nisu imuni, upozoravaju liječnici. Vrućina može poremetiti funkcioniranje organizma: tlak pada, srce ubrzava ritam i pumpa jače, a u nastojanju da odvede što više krvi prema površini kože kako bi ju rashladilo, može ubrzati cirkulaciju dva do četiri puta u usporedbi s brzinom za uobičajenog svježeg dana.
Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature odnosno vremenske pojave toplinskog vala, upozorava Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Kako pokazuju nove studije, jarko sunce može potaknuti promjene u mozgu čak i dok je temperatura tijela još normalna, pa tijelo gubi sposobnost pravilnog reguliranja vlastite temperature. To dovodi do pregrijavanja, iscrpljenosti i toplinskog udara.
S obzirom na to da pravovremene preventivne mjere mogu smanjiti broj umrlih od toplinskih valova donosimo preporuke za zaštitu od velikih vrućina.
Rashladite svoj dom:
Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 °C danju i ispod 24 °C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene probleme.
Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore i dignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
Ako koristite klima uređaje, izbjegavajte velike temperaturne oscilacije. Kada uključite uređaj za rashlađivanje zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 °C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine.
Klonite se vrućine
Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/kuće, posebno noću. Ako stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2 – 3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana, između 10 i 17 sati.
Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati. Držite se hlada.
Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
Ako su kupate na rijekama, također pazite na temperaturne oscilacije, jer rijeke su hladne. Ulazite u vodu postupno.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine:
Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti.
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
Nosite laganu, prozračnu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, svakako nosite šešir (preporučuje se široki obod) ili kapu i sunčane naočale.
Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline.
Pijte dovoljno tekućine (vode i izotoničnih napitaka). Izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine, ali ne naglo.
Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
Od sunca i visokih temperatura možete se skloniti i odlaskom u planine ili šumu, gdje temperature mogu biti i upola niže nego na užarenom gradskom asfaltu.
Pomognite drugima:
Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
Razgovarajte o toplinskom udaru s članovima obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
Ako je netko koga poznajete pod rizikom, pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.
Ako imate zdravstvene probleme:
Držite lijekove na temperaturi ispod 25 °C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše:
Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu.
Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potražite medicinsku pomoć.
Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Na web stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavljene su detaljne preporuke građanima kako se zaštitu od vrućina.
