Prve procjene utemeljene na popisu su da nas ima oko 3,9 milijuna

Broj stanovnika u Hrvatskoj pao je na 3,9 milijuna, a možda i ispod te granice, piše Jutarnji list pozivajući se na prve procjene utemeljene na popisu stanovništva koji se ovih dana privodi kraju. Državni zavod za statistiku bi rezultate popisa trebao obajviti najkasnije sredinom siječnja.

“Bit će nas između 3,9 i četiri milijuna, bliže 3,9 milijuna, budući da emigracijski podaci nisu točni. Procjene DZS-a rađene početkom godine govore da nas ima više od četiri milijuna, ali nas je barem 50.000 do 80.000 manje. To je rezultat podcijenjene emigracije, odnosno broja iseljenih. S druge strane, imamo sve više doseljenih stranih radnika, posebno iz zemalja bivše Jugoslavije, koje ni koronakriza nije zaustavila. Njih je privukao nedostatak radne snage, posebno u građevinarstvu i turizmu. Ako su ti radnici dulje od godinu dana u Hrvatskoj, pa čak i ako su došli prije tri mjeseca, ali imaju ugovor na godinu dana ili dvije, oni se trebaju priključiti popisu i zbog njih mislim da nećemo pasti ispod 3,9 milijuna”, rekao je demograf Ivan Čipin.

“Moguće je da nas podaci iznenade, ali ne bi smjeli puno ako je popis 2011. godine bio relativno točan i ako migracijske statistike ne griješe za dva do tri puta, a mislim da ne bi trebale”, dodao je Čipin.

Trebaju nam obitelji, a ne samo radnici

Svoju procjenu iznio je i drugi stručnjak za demografiju i statistiku koji je želio ostati anoniman: “Trenutačni službeni podatak je da Hrvatska ima četiri milijuna i 40 tisuća stanovnika. Ali, kada gledate migracije, vidite da se odjavila tek svaka druga osoba koja se iselila iz Hrvatske pa dolazimo na deset posto manje stanovnika od popisa 2011. godine”.

Čipin pak ističe kako nije toliko bitno koliko nas ima, nego struktura stanovništva: “Problematično je ako gubimo stanovništvo u aktivnoj dobi, koje najviše doprinosi razvoju društva, a ostaje starija populacija koju treba ekonomski izdržavati. Oni su najveći korisnici usluga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i najviše opterećuju proračun. A u proračun netko mora uplaćivati”.

Prema podacima DZS-a od  popisa stanovništva 2011. do 2020. iz Hrvatske je emigriralo gotovo 300 tiusća ljudi,a doselilo se 180 tisuća. No, Čipin procjenjuje da je razlika realno veća, oko 200 tisuća. Upozorava također da u Hrvatsku dolazi uglavnom muška radna snaga koja odradi posao, ali većinu zarade šalje svojim obiteljima u matičnoj zemlji.

“Sve dok ne budemo imali doseljavanje obitelji, a ne samo uvoz radnika, nećemo imati pravu imigraciju. Ali to je pitanje za političare koji moraju osmisliti demografsku politiku”, zaključuje Čipin.