Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u javno savjetovanje uputilo je prijedlog izmjena Prekršajnog zakona.
Predložene izmjene trebale bi smanjiti broj sudskih postupaka koji se vode na prekršajnim sudovima i ubrzati njihovo rješavanje.
Jedna od glavnih promjena je ukidanje pogodnosti da osoba koja izgubi spor na prekršajnom sudu može platiti samo dvije trećine kazne – odsad će u tom slučaju morati platiti cijeli iznos.
Pogodnost plaćanja umanjene kazne ipak ostaje u slučajevima kada se kazna plaća prema prekršajnom nalogu ili obaveznim prekršajnim nalogom, odnosno na licu mjesta. Time se želi motivirati građane da plate dvije trećine novčane kazne izrečene prekršajnim nalogom ili obaveznim prekršajnim nalogom, odnosno da na mjestu počinjenja prekršaja plate novčanu kaznu u visini polovice propisanog minimuma ili polovice točno određenog iznosa novčane kazne propisane propisom o prekršaju, navodi se u prijedlogu Ministarstva.
Cilj: Rasterećenje prekršajnih sudova
Broj predmeta koji se vode na prekršajnim sudovima raste pa Ministarstvo pravosuđa namjerava rasteretiti sudove uvođenjem normativnih mjera kojima bi se smanjio broj prekršajnih predmeta koji završavaju na sudovima.
Predlagač ističe da predložene izmjene ne utječu na pravo pristupa sudu i mogućnost podnošenja prigovora protiv obaveznog prekršajnog naloga o kojem će odlučivati sud koji će provesti žurni postupak i donijeti presudu protiv koje nije dopuštena žalba ako je prigovor podnesen zbog poricanja prekršaja, odnosno donijeti presudu protiv koje nije dopuštena žalba izvan rasprave ili žurnog postupka u slučaju kada je prigovor podnesen zbog izrečene kazne.
Povećanje novčanih kazni i proširenje primjene naloga
Također, povećavaju se maksimalni iznosi novčanih kazni u raznim slučajevima. Na primjer, s dosadašnjih 663,61 eura na 1.000 eura podiže se iznos novčane kazne propisane za fizičku osobu i za odgovornu osobu u pravnoj osobi kao počinitelje prekršaja za koji će ovlašteni tužitelji prije pokretanja prekršajnog postupka obvezno izdati obavezni prekršajni nalog.
Time će se omogućiti izdavanje obaveznog prekršajnog naloga za veći broj prekršaja i posljedično proširiti mogućnost korištenja pogodnosti da počinitelji prekršaja plate dvije trećine novčane kazne izrečene nalogom.
U slučaju podnošenja prigovora protiv obaveznog prekršajnog naloga moći će se provesti žurni postupak ili će se presuda moći donijeti izvan rasprave ili žurnog postupka, ovisno o sadržaju prigovora, što će ubrzati vođenje prekršajnih postupaka pred sudovima.
Pogodnosti za brzo plaćanje kazni
Na 380 eura povećat će se gornja granica novčane kazne za fizičku i odgovornu osobu u pravnoj osobi za prekršaj za koji se novčana kazna može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja u visini polovice propisanog minimuma ili polovice točno određenog iznosa novčane kazne propisane propisom o prekršaju.
Ako kaznu plate odmah ili u zadanom roku, kod nekih prekršaja prekršitelji mogu iskoristiti i druge pogodnosti: neće se protiv njih voditi prekršajni postupak, kazna se neće unositi u prekršajnu evidenciju i počinitelj se neće smatrati osuđenim za prekršaj.
Treba naglasiti da plaćanje kazne na mjestu gdje se prekršaj dogodio ili naknadno u određenom roku nije obveza, već mogućnost.
Nove granice za lakše prekršaje
Gornji limit novčane kazne za lakše prekršaje, one za koje policija može izdati pisano ili izreći usmeno upozorenje ako utvrdi da počinitelj nije prije činio slične prekršaje, povećava se na 300 eura.
Još jedna važna promjena je informatizacija prekršajnih postupaka: elektronička komunikacija (e-komunikacija) sa sudovima putem službenog informacijskog sustava, odnosno dostava odluka, podnesaka i drugih dopisa, omogućit će se i u prekršajnim postupcima, što će dodatno ubrzati cijeli sustav.
Uvođenje e-komunikacije u prekršajne postupke
Prema važećem zakonodavstvu, u prekršajnom postupku podnesci i sudska pisma dostavljaju se isključivo fizički, odnosno poštom ili neposrednim uručenjem na sudu.
E-komunikacija će biti obvezna za državna tijela, odvjetnike, državna odvjetništva, sudske vještake, sudske tumače, pravne osobe i tijela lokalne i regionalne samouprave kada nastupaju kao tužitelji, dok će fizičke osobe – okrivljenici i drugi sudionici – imati mogućnost, ali ne i obvezu, da sa sudom komuniciraju elektronički. Za to je potrebna izričita suglasnost fizičke osobe. Ako fizička osoba pristane na e-komunikaciju, sudske dopise će primati putem informacijskog sustava. U suprotnom, dostava će se obavljati kao i do sada – poštom ili neposrednim uručenjem na sudu.
Predlaže se i “presumpcija dostave”: ako sudska odluka stigne u elektronički pretinac korisnika, a korisnik ne potvrdi primitak, smatra se da je dostava izvršena nakon osam dana. Time se želi spriječiti odugovlačenje postupaka. Cilj je skratiti trajanje prekršajnih postupaka, povećati učinkovitost pravosuđa i smanjiti troškove svih sudionika.
