Kada se suočimo sa sukobom, većina ljudi instinktivno pokušava pobijediti – dokazati da je u pravu ili natjerati drugu stranu da popusti. Neki se pak fokusiraju na traženje kompromisa. No, autori Robert Bordone i Joel Salinas smatraju da su oba pristupa pogrešna.
U svojoj knjizi “Otpornost u sukobima: Pregovaranje u neslaganju bez odustajanja i popuštanja” (engl. Conflict Resilience: Negotiating Disagreement Without Giving Up or Giving In) Bordone i Salinas tvrde da pokušaj “rješavanja” sukoba može biti kontraproduktivan. Umjesto toga, predlažu da na sukobe gledamo kao na priliku za učenje, povezivanje i produbljivanje odnosa.
Sukob kao prilika za povezivanje
Bordone, osnivač programa za pregovaranje i medijaciju na Harvardu, naglašava da sukobi mogu imati pozitivan potencijal kada im pristupimo otvoreno i sa znatiželjom. Ljudi koji se dobro snalaze u sukobima ne gledaju na njih kao na nešto loše, već kao na priliku da bolje razumiju drugu osobu.
Ako u sukob uđemo s negativnim stavom, kao da se moramo braniti, bit će nam puno teže ostati smireni i otvoreni za komunikaciju. Umjesto da ulazimo u sukob s unaprijed utvrđenim stavovima, bolji je pristup slušati, postavljati pitanja i pokušati istinski razumjeti što druga osoba želi reći i zašto tako misli, tumači Bordone.
“Biti sposoban oduprijeti se i oporaviti od sukoba znači ući u prostor gdje nema gotovog scenarija, jer vas vodi znatiželja za onime što druga osoba misli i osjeća”, pojašnjava.
Salinas, bihevioralni neurolog i znanstvenik na Sveučilištu u New Yorku, kaže da ljudi koji se dobro nose s nesuglasicama, bilo u privatnom životu ili na poslu, razumiju i da je ponekad nerealno očekivati potpuno slaganje s drugom stranom.
“Postoje područja neslaganja koja jednostavno nije moguće razriješiti. I to je u redu”, kaže Salinas.
Ne mora svaki razgovor završiti dogovorom, ali može se završiti međusobnim uvažavanjem. Važno je prihvatiti da se ponekad nećemo u potpunosti složiti.
Sukob nije prilika za skupljanje poena
Kako biste premostili razlike tijekom razgovora, morate istinski pokušati razumjeti što drugu osobu plaši, rekao je Kurt Gray, profesor socijalne psihologije na Sveučilištu Sjeverne Karoline, za CNBC Make It.
Gray je autor knjige “Ogorčeni: Zašto se svađamo oko morala i politike te kako pronaći zajednički jezik” (engl. Outraged: Why We Fight About Morality and Politics and How to Find Common Ground).
“Prečesto u takve razgovore ulazimo, a da to zapravo i nisu razgovori”, kaže Gray. Dodaje kako to postaje natjecanje u sakupljanju poena ili nastojanje da druga osoba ispadne glupa. Pravi razgovor je onaj u kojem postavljate pitanja, ističe.
Gray predlaže tri koraka za kvalitetnije razgovore tijekom konflikta:
-
Pokušajte razumjeti motivaciju druge osobe – postavljajte pitanja i budite iskreno znatiželjni o tome kako je došla do svog zaključka,
-
Potvrdite njihovu perspektivu – čak i ako se ne slažete, pokažite da razumijete njihovo razmišljanje,
-
Povežite se osobno – umjesto da iznosite samo činjenice, budite ranjivi i kroz osobnu priču ili iskustvo objasnite zašto se ne slažete sa sugovornikom.
Ljudi će vas lakše razumjeti ako vas dožive kao osobu, a ne kao protivnika.
“Uspostaviti povezanost s nekim, vidjeti ga kao ljudsko biće i predstaviti sebe kao ljudsko biće – to jako puno znači”, sugerira Gray.
U tom slučaju, uz međusobno poštovanje i razumijevanje, pa čak i ako se ne složite, obje će se strane osjećati bolje.
