U Hrvatskoj četiri posto svih potraživanja ostaje nenaplaćeno

Hrvatska 2017. bilježi negativan trend - prošle godine unutar rokova dospijeća plaćeno je 78 posto računa, dok se ove godine u dospijeću plati 76 posto računa. Insolventnost i nepodmirivanje plaćanja od vlastitih kupaca glavni su razlozi slabog plaćanja poslovnih kupaca

261
naplata potraživanja
Barbara Cerinski, direktorica tvrtke EOS Matrix

U Hrvatskoj je u ovoj godini, u odnosu na prošlu, smanjen udio računa plaćenih na vrijeme odnosno u rokovima dospijeća, skraćen je rok dospijeća, ali i razdoblje do potpune naplate, rečeno je na predstavljanju rezultata istraživanja “European Payment Practices 2017” koje je u ime EOS Grupe proveo nezavisni institut za istraživanje tržišta Kantar TNS.

“Hrvatska 2017. bilježi negativan trend – prošle godine unutar rokova dospijeća plaćeno je 78 posto računa, dok se ove godine u dospijeću plati 76 posto računa”, kazala je predstavljajući istraživanje direktorica tvrtke EOS Matrix Barbara Cerinski. Pojasnila je kako se Hrvatska time s lanjske vodeće pozicije, ove godine blago spustila na istočnoeuropski prosjek.

Rok plaćanja je ove godine skraćen s 36 na 35 dana, a na plaćanje kupaca koji kasne, a do podmirenja računa, hrvatske tvrtke moraju čekati dodatnih 20 dana nakon isteka roka plaćanja (2016. čekale su 22 dana). Dva dana ranije plaćaju i privatni i poslovni kupci, iako je i ove godine vidljivo urednije plaćanje kod privatnih kupaca.

Udio nenaplaćenih potraživanja, pokazalo je istraživanje, u Hrvatskoj je 4 posto, a 20 posto kupaca kasni s plaćanjem.

HT ne naplati jedan posto potraživanja

“Hrvatski telekom sa svojih 75-76 posto korisnika koji dugove podmiruju unutar roka dospijeća uklapa se u prosjek”, kazala je Blaženka Klobas, direktorica odjela za financijske odnose s kupcima HT-a. Dodala je kako je, zahvaljujući dobrom i automatiziranom sustavu upravljanja, udio HT-ovih nenaplaćenih potraživanja ispod jedan posto.

I iskustvo Cemexa je slično. “Udio naših nenaplaćenih potraživanja je 0,5 do jedan posto”, istaknuo je Velimir Vilović, direktor Cemexa. Dodao je kako je u vrijeme urušavanja građevinskog sektora taj udio bio četiri posto.

Prema podacima Hrvatske narodne banke koje je iznijela Sanja Petrinić Turković, direktorica Direkcije za bonitetnu regulativu središnje banke, udio loših kredita u hrvatskom bankarskom sustavu je sada na razini 13 posto.

“Visoka opterećenost banaka neprihodujućim kreditima dovodi do snižene kreditne aktivnosti i lošijeg statusa banaka kod potencijalnih investitora koji posljedično poskupljuju izvore financiranja”, istaknula je Petrinić Turković.

Pozitivni trendovi u Europi

U Europi je zabilježen pozitivan trend naplate potraživanja što znači da svake godine sve veći broj tvrtki i građana podmiruje svoje obveze u rokovima dospijeća. Trenutačno se 78 posto računa plaća na vrijeme. Postotak kasnih plaćanja (19 posto) i nenaplaćenih računa (3 posto) nije se poboljšavao, ili se tek neznatno poboljšavao u posljednje tri godine.

Udio nenaplaćenih potraživanja od 3 posto u zapadnoj Europi i 4 posto u istočnoj Europi ostao je na istoj razini kao i prethodne godine.

Jedina istočnoeuropska zemlja koja postiže stopu pouzdanosti plaćanja od 80 posto je Poljska u kojoj posebno privatni potrošači plaćaju na vrijeme. Najlošije prakse plaćanja vidljive su u Grčkoj, Rusiji, Rumunjskoj, Bugarskoj i Slovačkoj (74 posto pravovremenih plaćanja).

Kao rezultat kašnjenja u plaćanju, otprilike svaka četvrta tvrtka u istočnoj Europi reagira smanjenjem ulaganja i podizanjem cijena. Podizanje cijena je najčešće u Mađarskoj (32 posto), nakon čega slijedi Hrvatska (30 posto).

U zapadnoj Europi britanske tvrtke će najvjerojatnije povećati svoje cijene (26 posto), čijoj se odluci približila samo Švicarska (24 posto). U Njemačkoj, s druge strane, tek četiri posto tvrtki reagira na kašnjenja i neplaćanja povećanjem cijena.

Važnost naplate potraživanja

U pogledu zamrzavanja zapošljavanja ili ukidanja radnih mjesta, Grčka pokazuje najsnažnije reakcije u Europi na kašnjenja plaćanja: u 31 posto tvrtki anketiranih u Grčkoj, neplaćanja su utjecala na politiku zapošljavanja.

“Uloga koju upravljanje potraživanjima igra u gospodarstvu općenito je slabo percipirana, iako je to nešto od čega potrošač ima velike koristi. Budući da je kao rezultat oporavka duga, likvidnost ponovno uspostavljena u tvrtki, time je omogućeno izbjegavanje povećanja cijena ili ukidanje radnih mjesta”, ističe Barbara Cerinski.

U Hrvatskoj su insolventnost i nepodmirivanje plaćanja od vlastitih kupaca navedeni kao glavni razlozi slabog plaćanja poslovnih kupaca. No svaka treća tvrtka također pretpostavlja da je kašnjenje plaćanja namjerno te da pogreške prilikom obrade faktura također nisu zanemarivi uzroci neplaćanja.

Tvrtke za otkup potraživanja

Privatni kupci kasne s plaćanjem zbog osobne prezaduženosti, trenutačne nelikvidnosti, ali i zbog zaboravnosti i namjernog neplaćanja.

Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka, smatra kako u Hrvatskoj nije sustavno riješen problem loših potraživanja pa je dobra okolnost što su na tržište ušle tvrtke za otkup potraživanja.

Domaćim su bankama koje su, prema dostupnim podacima, prošle godine prodale šest, a ove pet milijardi kuna potraživanja, one pomogle da “poprave sliku poslovanja”.

Optimizam u tvrtkama nije porastao u odnosu na lani. Tvrtke u Hrvatskoj su skeptičnije kad su u pitanju prognoze za poboljšanje navika plaćanja; 76 posto tvrtki za razliku od prošlogodišnjih 74 posto ne očekuje poboljšanja u iduće dvije godine.