Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku ukupna sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u siječnju je u usporedbi s prosincem 2021. bila niža za 0,6 posto. U odnosu na isti mjesec 2021. obujam industrijske proizvodnje porastao je 3,5 posto.
Promatrano na mjesečnoj razini, pad je predvođen negativnim stopama u kategorijama Netrajni proizvodi za široku potrošnju (-3,8%), Trajni proizvodi za široku potrošnju (-2,3%) te Kapitalni proizvodi (-2,3%) dok je snažniji pad ublažen rastom kod Energije (+1,9%) i Intermedijarnih proizvoda (+1,6%). Prema NKD-u Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija bilježe nižu proizvodnju za 2,4posto dok je najznačajnija po udjelu Prerađivačka industrija bila niža za 1,5 posto.
Godišnje stope rasta obujma industrijske proizvodnje traju od prosinca 2020., a u siječnju je stopa rasta usporila na 3,5 posto (sa 6% u prosincu 2021.). Prerađivačka industrija, koja čini više od 83 posto ukupne industrijske proizvodnje, u siječnju je porasla 4,4 posto (kalendarski prilagođeni indeksi). Pri tome je kod 15 djelatnosti prerađivačke industrije zabilježen je rast, dok je devet djelatnosti zabilježilo smanjenje proizvodnje u odnosu na siječanj 2021. najizraženiji pad bilježe redom Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (-14,2%) što je i rezultat baznog razdoblja jer je u vrijeme najsnažnije pandemije upravo to bila industrija koja je bilježila najsnažnije stope rasta, zatim Proizvodnja duhanskih proizvoda (-16,1%) te Proizvodnja pića (-11%).
Industrijska proizvodnja, godišnja promjena
Proizvodnja u djelatnostima Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija rasla je u siječnju po godišnjoj stopi od 0,8 posto dok je Rudarstvo i vađenje zabilježilo pad za 0,4 posto.
Prema izvornim indeksima u siječnju je godišnja stopa rasta obujma industrijske proizvodnje iznosila 5,6 posto.
Analitičari RBA procjenjuju da su pozitivni izgledi za ovu godinu, s obzirom na geopolitička događanja, izloženi negativnim rizicima. Oporavak inozemne potražnje mogao bi biti skromniji s obzirom na potencijalni nepovoljan utjecaj rata u Ukrajini, odnosno ovisnost pojedinih hrvatskih važnijih trgovinskih partnera o Rusiji. S druge strane učinak prošlogodišnje niske baze djelovat će u pozitivnom smjeru.
