Samostalnost se smatra vrlinom koju nam nastoje usaditi odmalena. Većinu zadataka koje dobivamo u školi, od vrtića pa sve do fakulteta, rješavamo samostalno. Grupni rad nije toliko čest. Kada učenik zatraži pomoć, učitelji nerado daju izravne odgovore. Često odgovaraju neodređeno ili tek djelomično, pa mnogi učenici s vremenom prestanu tražiti pomoć.
Te su navike toliko duboko usađene u nama da s njima nastavljamo i tijekom svog radnog vijeka. Zato, kada dođemo u situaciju da nam je potrebna ozbiljna pomoć, često nismo spremni jasno zatražiti ono što nam treba.
Art Markman iznio je na portalu Fast Company nekoliko savjeta kako se obratiti kolegama za pomoć.
1. Opustite se
Jedan od razloga zbog kojih nerado tražimo pomoć oko nekog projekta jest strah da će nas kolege odbiti. Za početak se zapitajte što biste vi učinili kada bi vam se netko obratio s takvim zahtjevom.
Vjerojatno biste mu kao dobar kolega željeli pomoći. Zato nemojte unaprijed pretpostavljati da će vas drugi odbiti ako zatražite pomoć.
Istraživanje Vanesse Bohns, socijalne psihologinje i profesorice na Cornellu, i njezinih kolega pokazuje da su ljudi puno spremniji pomoći drugima nego što očekujemo. Ne biste trebali izbjegavati tražiti pomoć samo zato što se bojite da bi vas netko mogao odbiti.
Čak i ako vas odbiju, malo je vjerojatno da će vam zamjeriti što ste pitali. Ako vam je potrebna pomoć, zatražite je. Time ne izbjegavate odgovornost – pokušavate obaviti posao.
Posao je timski sport i moramo se oslanjati jedni na druge kako bismo uspjeli.
2. Pomažite drugima prije nego što vama ustreba pomoć
Ipak, većina nas želi imati osjećaj da organizaciji više doprinosi nego što od nje uzima. Dobar način da se osjećate ugodno kada tražite pomoć jest da unaprijed „uložite“ u odnose s kolegama.
Izgradite reputaciju osobe koja je spremna pomagati drugima.
Prvi korak je da prihvatite tuđe zahtjeve za pomoć. No jednako je važno da i sami tražite prilike da nekome pomognete.
Kada pomažete drugima unutar organizacije, ne samo da postajete osoba na koju se drugi mogu osloniti, nego dobivate i bolji uvid u ono čime se vaše kolege bave. Tako upoznajete različite dijelove poslovanja koji nadilaze vašu konkretnu ulogu. To iskustvo može vam biti korisno kasnije, kada budete u prilici preuzeti nove uloge i odgovornosti.
Naravno, pomaganje drugima ne znači da trebate zanemariti sebe. Nemojte preuzeti toliko dodatnog posla da vas to preoptereti. Tijekom godišnjih procjena radnog učinka pobrinite se da zastupate i vlastite interese kako biste bili uzeti u obzir za povišicu ili napredovanje.
Pomaganje drugima ima svoje prednosti, ali posao nije dobrotvorni rad. Dugoročno biste za svoj doprinos trebali biti pravedno nagrađeni.
3. Ako niste sigurni, objasnite zašto tražite pomoć
Ako vam treba dodatni poticaj kako biste zatražili pomoć oko nekog projekta, neće škoditi da objasnite zašto vam je pomoć potrebna.
Kod manjih zahtjeva dovoljan je gotovo bilo kakav razlog. Postoji klasično istraživanje koje pokazuje da su ljudi koji čekaju u redu spremni propustiti osobu samo zato što ih je zamolila da to učine.
Kod većih zahtjeva razlog, naravno, mora biti ozbiljniji. Trebali biste objasniti situaciju i istaknuti što bi se moglo dogoditi ako ne dobijete potrebnu pomoć.
Osim toga, vaše kolege prirodno vam žele pomoći i uglavnom vas neće propitivati zašto vam je pomoć potrebna. Zato će dobro objašnjenje vjerojatno dodatno povećati njihovu spremnost da vam pomognu.
Traženje pomoći može ojačati međuljudske odnose
Imajte na umu da međusobno pomaganje može biti dobro za vaše odnose s kolegama.
Male usluge koje činimo jedni drugima i koje uzvraćamo tijekom vremena pokazuju da se međusobno doživljavamo kao članovi iste zajednice, a ne kao stranci.
Stranci za pomoć najčešće moraju platiti odmah. Članovi zajednice usluge uzvraćaju tijekom vremena.
Zato traženje pomoći zapravo može učvrstiti vaš odnos s kolegama.
