Brexit: Što se dešava i kakvi su mogući ishodi

U slučaju “tvrdog” Brexita negativni učinak na rast ekonomije istočne Euope bio bi oko pola postotnog boda. No negativan učinak na hrvatsku ekonomiju bio bi minimalan - samo 0,1 postotni bod, kaže Hrvoje Stojić, direktor Ekonomskih istraživanja Addiko banke

u 9:40 Zadnja izmjena: 12.01.2019 u 13:19
308
brexit

Britanija bi krajem ožujka trebala napustiti Europsku uniju. No, što je krajnji rok za odlazak iz Unije bliži, sve je manje izvjesno što će se doista dogoditi. Premijerka Theresa May bori se da prevlada duboko protivljenje njezinom prijedlogu plana za izlazak iz Unije, što otvara niz mogućih ishoda: od Brexita bez trgovinskog sporazuma do ukidanja cijelog procesa.

Do izlaska Britanije iz Unije u kojoj je provela četiri desetljeća ostalo je 76 dana. CNBC analizirao je kako bi se mogla razvijati situacija u iduće dva i pol mjeseca, a Hrvoje Stojić, direktor Ekonomskih istraživanja Addiko banke, gostujući u petak u Studiju4 HTV-a govorio je i o procjenama ekonomskog učinka Brexita.

Britanski zastupnici nastavljaju u petak raspravu o prijedlogu premijerke May, a očekuje se da bi se ključno glasovanje trebalo održati u utorak. Parlament mora odlučiti hoće li prihvatiti premijerkin plan za dogovorni izlazak i zadržavanje relativno bliskih ekonomskih veza s Unijom, ili će ga odbaciti i stvoriti veliku neizvjesnost oko budućnosti zemlje.

“Prema rezultatima ankete provedene među vodećim britanskim kompanijama investicije su u prošloj godini smanjene oko 6 posto, prihodi su manji 2,5 posto, a izvoz oko 2 posto. Zaposlenost je zbog neizvjesnosti niža oko 1,5 posto i negativan učinak na rast produktivnosti je oko 0,5 posto. Dakle, koji god pokazatelj pogledamo, vidimo da je neizvjesnost uzela svoj danak”, rekao je Hrvoje Stojić gostujući u Studiju4.

Britanska premijerka May u prosincu je naglo odgodila planirano glasovanje o svom nacrtu sporazuma, nakon što je postalo izvjesno da neće dobiti dovoljnu podršku. Od tada nastoji pridobiti podršku zastupnika širom političkog spektra. Theresa May tražila je također “pravna i politička” jamstva čelnika Europske unije, prvenstveno kada je riječ o takozvanom backstop aranžmanu za irsku granicu. Do sada je bilo malo znakova iz Bruxellesa da su spremni ponuditi May pravno pokriće kakvo je tražila.

Stojić: Bez dogovora gube obje strane

Vrijednost britanske funte prema američkom dolaru pala je za otprilike 11 posto u odnosu na najvišu vrijednost od 1,4335 dolara dosegnutu u travnju 2018. godine. Pad je djelomično posljedica rasta bojazni o ishodu Brexita. U petak ujutro funtom se trgovalo po cijeni od 1,2760 dolara.

Neke od najvjerojatnijih opcija su da May ipak uspije osigurati podršku parlamenta za svoj prijedlog, “tvrdi” Brexit bez dogovora, novi pregovori o sporazumu, raspisivanje novih parlamentarnih izbora te glasovanje o (ne)povjerenju vladi koju vodi Theresa May.

Hrvoje Stojić smatra kako je vrlo mala vjerojatnost da se dvije strane ne dogovore. “Prema očekivanjima tržišta vjerojatnost takvog ishoda je samo 10 posto. Dogovor je u interesu obiju strana. Ako ga ne bude, štetu bi trpjele obje strane. Imamo niz kompanija poput Airbusa koji je paneuropska kompanija: posluje u Njemačkoj, u Francuskoj i u Britaniji. Ako dogovora ne bude, prije svega o uvjetima trgovanja, popucali bi mnogi opskrbni lanci u toj proizvodnji. Najviše bi bila pogođena automobilska industrija, niz usluga vezanih uz automobilsku industriju, financijska industrija… Barem u prve dvije godine dogodio bi se šok za cijelu europsku ekonomiju”, objašnjava ekonomski analitičar Addika.

Evo kako bi se situacija dalje mogla razvijati.

Podrška sporazumu

Parlamentarna oporba prijedlogu sporazuma o Brexitu čini se nepremostiva, ali premijerka se nada da će napredak u razgovorima s liderima Unije olakšati njena nastojanja da pridobije podršku koalicijskog partnera, sjevernoirske Demokratske unionističke stranke (DUP).

Podrška DUP-a je presudna za May jer je ta stranka dogovorila koalicijski sporazum s Konzervativnom strankom kako bi podržala manjinsku vladu pod vodstvom Therese May. formirala sporazum o podjeli vlasti s premijerom kako bi se formirala manjinska vlada nakon izvanrednih izbora 2017. godine.

Arlene Foster, čelnica sjevernoirske stranke, izjavila je da joj je draži Brexit bez dogovora nego Brexit s lošim sporazumom. A ranije je dogovor o irskoj granici koji je postigla May opisala kao “aneksiju Sjeverne Irske od strane Europske unije”.

Brexit bez dogovora

Ako se predloženi sporazum o Brexit odbaci i ako se ništa ne promijeni u nadolazećim tjednima, najvjerojatniji ishod bit će Brexit bez dogovora. Takav ishod mogao bi znatno oslabiti britansku valutu i izazvati recesiju goru od one koju je potaknula financijska kriza, upozorila je britanska središnja banka (Bank of England) u studenom.

Britanska središnja banka upozorila je također da bi britansko gospodarstvo u slučaju “tvrdog” Brexita odmah izgubilo 8 posto dok bi vrijednost nekretnina pala za trećinu.

Pregovori o novom sporazumu

Ako zastupnici odbacuju prijedlog sporazuma, Vlada bi mogla predložiti nove pregovore

Budući da Parlament mora odobriti svaki dogovor s Bruxellesom, izgledi za promjenu trenutnog sporazuma su gotovo nikakvi. May je više puta isticala da je jedina alternativa dogovorenom sporazumu Brexit bez dogovora. Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije, također je nekoliko puta ponovio da više nema mogućnosti ni prostora za nove pregovore.

U teoriji mogućnost novih pregovora postoji, ali za to  treba vremena. Britanska premijerka bi također može zahtijevati produženje roka iz članka 50 kako bi se pomaknuo krajnji rok od 29. ožujka. Ni to nije jednostavan zadatak: prilikom glasanja Vijeća EU sve zemlje članice morale bi pristati na produženje roka.

Britanski državni tajnik za Brexit Stephen Barclay odbacio je u utorak mogućnost da bi premijerka mogla zatražiti produženje roka. Njegova izjava bila je reakcija na izvješća o tome da su britanski i europski dužnosnici razgovarali o mogućoj odgodi roka za završetak pregovora.

Raspisivanje izbora

Kako bi ojačala svoju poziciju, Theresa May mogla bi odlučiti da raspiše prijevremene parlamentarne izbore. To bi zahtijevalo da Parlament glasa o prijevremenim izborima u skladu s rokovima propisanim Zakonom, Ako bi dvije trećine zastupnika podržalo prijedlog o prijevremenim izborima, najraniji mogući termin izbora bio bi 25 dana nakon glasanja paramenta. Kao i u slučaju novih pregovora, raspisivanje općih izbora zahtijevalo bi pomicanje krajnjeg roka za Brexit s 29. ožujka.

Izglasavanje nepovjerenja

Ako zastupnici odbace prijedlog sporazuma o Brexitu koji je dogovorila premijerka Theresa May, oporbena Laburistička stranka mogla bi zatražiti glasovanje o nepovjerenju vladi. Teoretski bi i sama premijerka mogla to zatražiti kako bi pokušala ponovo uspostaviti autoritet nad zastupnicima koji bi trebali podržavati vladu. Ako se bude glasalo o povjerenju vladi, May bi morala osigurati podršku – uz vjerojatnu ponudu nekih ustupaka – u roku od 14 dana.

Novi referendum o Brexitu

Britanska Vlada mogla bi raspisati novi referendum. Ali to se ne može dogoditi automatski. Referendum se sigurno ne može održati prije 29. ožujka. Tako bi i za održavanje novog referenduma trebalo dobiti pristanak svih članica EU da se odgodi krajnji rok za Brexit.

Odustajanje od Brexita

Početkom prosinca Europski sud pravde presudio je da Britanija može odustati od Brexita bez dopuštenja drugih zemalja članica Europske unije. Slučaj je pokrenula skupina škotskih zastupnika koji su tražili pravnu odluku o tome može li se zahtjev Ujedinjenog Kraljevstva prema članku 50. o napuštanju EU jednostrano opozvati prije isteka roka 29. ožujka 2019. godine.

Donji dom bi i u tom slučaju morao glasovati kako bi zaustavio članak 50, ali nakon odluke Europskog suda pravde više nema drugih pravnih zapreka za opoziv Brexita osim glasanja u parlamentu.

Posljedice Brexita

Zbog Brexita će doći do premještanja dijela financijske imovine iz Britanije prema Europi, no Stojić smatra da London neće izgubiti status financijskog središta.

“Kada pogledate koliko financijskih stručnjaka danas radi u Parizu, Frankfurtu, Amsterdamu I Dublinu zajedno, nema ih ni približno toliko koliko ih radi u Londonu. Vjerujem da će određene djelatnosti u financijskom sektoru biti preseljene, ali one specifične djelatnosti, one koje stvaraju najveću dodanu vrijednost, ostat će u Londonu. London će zadržati status jednog od najvećih svjetskih financijskih središta.”

Kompanije koje će dislocirati proizvodnju morat će smanjiti broj zaposlenih, tumači Stojić. Ti planovi se već rade, no za konačnu odluku svi će čekati ishod pregovora, zaključuje.

“Ako se prisjetimo stanja iz prosinca, tada je 90 posto ugovora bilo dogovoreno od strane stručnjaka. Dakle, sada je dogovor isključivo u političkoj areni.”

“Ako se dvije strane dogovore, neće se mnogo toga mijenjati. Velika Britanija mogla bi zadržati status koji imaju članice EFTA-e ili Kanada, koja ima snažan trgovinski dogovor s EU. Tu ne bi bilo velikih promjena, budući da bi se zadržala sloboda kretanja robe, usluga i ljudi.

U slučaju da dogovora ne bude, bilo bi dosta negativnih učinaka na ekonomiju. Od otpuštanja ljudi do pada raspoloživog dohotka, no, prerano je špekulirati o iznosima”, razlaže Hrvoje Stojić.

Učinak “tvrdog” Brexita na regiju i Hrvatsku

U slučaju “tvrdog” Brexita negativni učinak na rast ekonomije istočne Europe bio bi oko pola postotnog boda. Ako gledamo Hrvatsku i susjedne zemlje, procjene su mnogo blaže, tumači Stojić. “Slovenija bi, na primjer, bila pogođena s 0,2 postotna boda, a Hrvatska samo s 0,1 postotnim bodom. To znači da bi učinak na hrvatsku ekonomiju bio minimalan.”

“Hrvatska je s Britanijom najviše povezana kroz turizam. Naša turistička industrija sada zarađuje godišnje oko 10 milijardi eura, a otprilike 5 do 8 posto prihoda ostvaruje od britanskih turista. Ako bi britanska funta devalvirala, postali bismo skupi Britancima, No, postale bi im skuplje i ostale europske destinacije pa vjerujem da bismo mi, s obzirom na to da smo jeftiniji, ipak privukli dio britanskih turista te da po toj osnovi ne bi bilo nekog značajnog negativnog efekta”, procjenjuje direktor Ekonomskih istraživanja Addiko banke.

Najveći potencijalni gubitnici Nizozemska i Poljska

Najveći negativni efekt među članicama Unije mogle bi osjetiti Danska i Nizozemska, dvije zemlje koje izuzetno mnogo trguju, kaže Stojić. “Međutim, kada gledamo glavni kriterij, a to je kreirana dodana vrijednost u izvozu – ona se razlikuje od banalnog kriterija bruto izvoza – onda je najveći gubitnik Nizozemska, a za njom slijedi niz istočnoeuropskih zemalja – Poljska, Češka, Mađarska… – koje su kroz globalne lance vrijednosti dosta snažno integrirane u europsku ekonomiju i mnogo izvoze u Britaniju. Riječ je prije svega o automobilskoj industriji, proizvodnji hrane i pića, nizu aktivnosti koje se odnose na outsourcing britanskih tvrtki u te zemlje. Poljska je, na primjer, najveći primatelj inozemnih doznaka stanovništva iz Britanije. Od ukupno 9 milijardi eura doznaka koje Britanija šalje prema Europi, 2,6 milijardi otpada na Poljsku.”

“Dugoročno je najizvjesnija neizvjesnost. Budući da se politika u Britaniji ne može dogovoriti, vrlo je velika vjerojatnost da se raspišu prijevremeni izbori, da Theresa May odstupi pa da tek za nekoliko mjeseci političari opet sjednu za stol i počnu ponovo pregovarati o izlasku Britanije iz EU”, zaključuje Hrvoje Stojić