Četvrta industrijska revolucija: Koliko obećava, toliko i prijeti

Četvrta industrijska revolucija razlikuje od treće iz dva razloga: jaz između digitalnog, fizičkog i biološkog svijeta se smanjuje, a tehnologija se mijenja brže nego ikad. Živimo u dobu koje mnogo obećava, a istovremeno prijeti - od etičkih dilema oko umjetne inteligencije do sve šireg jaza između bogatih i siromašnih

2108
Četvrta industrijska revolucija

Četvrta industrijska revolucija bit će središnja tema godišnjeg zasjedanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) koji u utorak počinje u Davosu u Švicarskoj. Okupljeni stručnjaci, poslovni menadžeri, izvršni direktori i – ove godine u malo oslabljenom sastavu – političari raspravljat će o tome kako kombinacija tehnologija utječe na to kako živimo, radimo i komuniciramo.

Klaus Schwab, osnivač i izvršni predsjednik Svjetskog gospodarskog foruma, objavio je 2016. knjigu pod naslovom “Četvrta industrijska revolucija” i skovao termin iste godine na sastanku u Davosu.

Schwab je tada poručio kako posljednja industrijska revolucija koja je u tijeku “zamagljuje granice između fizičke, digitalne i biološke sfere”.

Jednostavno rečeno, Četvrta industrijska revolucija je proces u kojem tehnologije poput umjetne inteligencije, autonomnih vozila i interneta stvari prožimaju fizičke živote ljudi. Primjeri su glasovni pomoćnici, identifikacija prepoznavanjem lica ili digitalni senzori koji prate zdravstveno stanje korisnika.

>>Dobro istrenirani džepni EKG spašava živote srčanih bolesnika

Schwab je tvrdio da te tehnološke promjene drastično mijenjaju način na koji pojedinci, tvrtke i vlade djeluju, što u konačnici dovodi do društvene transformacije slične prethodnim industrijskim revolucijama.

Prve tri industrijske revolucije

Svaku industrijsku revoluciju obilježila je specifična tehnologija koja je iz temelja promijenila društvo.

Prva industrijska revolucija započela je u Britaniji oko 1760. godine. Pokrenuta je izumom parnog stroja koji je omogućio nove proizvodne procese. To je pak dovelo do stvaranja tvornica.

Druga industrijska revolucija stigla je otprilike jedno stoljeće kasnije i bila je obilježena masovnom proizvodnjom u novim industrijama poput čelika, nafte i električne energije, razvojem prometa i komunikacija. Izmjenična struja, telefon i motor s unutarnjim izgaranjem neka su od ključnih otkrića i izuma tog razdoblja.

Treću industrijsku revoluciju obilježili su otkrića i izumi poluvodiča, osobnog računala i interneta u razdoblju od šezdesetih godina 20. stoljeća. Nazivamo ju i “digitalnom revolucijom”.

Četvrta industrijska revolucija razlikuje od treće iz dva razloga: jaz između digitalnog, fizičkog i biološkog svijeta se smanjuje, a tehnologija se mijenja brže nego ikad.

Trebalo je 75 godina da 100 milijuna ljudi dobije pristup telefonu, no digitalnu igricu Pokemon Go sto milijuna ljudi skinulo je 2016. u manje od mjesec dana.

Od maloprodaje i prijevoza do bankarstva tvrtke se natječu kako bi u svoje poslovanje uključile nove tehnologije kao što su proširena stvarnost, 3D ispis i umjetna inteligencija. Studija Europskog patentnog ureda iz 2017. utvrdila je da je broj prijavljenih patenata vezanih za Četvrtu industrijsku revoluciju u posljednje tri godine povećao stopu rasta za 54 posto.

Tehnologija, posebno digitalna tehnologija, toliko je isprepletena s mnogim tvrtkama, kao i našim društvenim i ekonomskim životima, da pokušaj odvajanja ‘tehnologije’ od ‘ne-tehnologije’ postaje besmislen, poručio je David Sobbs, voditelj regionalnog odjela za strateška ulaganja za EMEA u JP Morganu Private Bank, putem e-maila CNBC-u.

Ostavština

Tvrtke, vlade i pojedinci bore se kako održali korak s brzim tehnološkim promjenama.

Zvika Krieger, voditelj odjela za tehnološke politike i suradnju pri Svjetskom gospodarskom forumu, bio je od 2016. do 2017. prvi predstavnik američkog State Departmenta u Silicijskoj dolini. Kaže da tehnologije često nedostaju u ‘alatima’ kojima se služe političari i zakonodavci. Rezultat toga je da su kompanije prepuštene same sebi u nastojanju da ispune prazninu i pokušaju shvatiti kako implementirati – i regulirati – napredne tehnologije poput umjetne inteligencije.

>>Razumiju li direktori digitalnu transformaciju

No, i tvrtkama i pojedincima nedostaju vještine, kao što su interpretacija i analiza podataka, kako bi se uspješno natjecale u Četvrtoj industrijskoj revoluciji. “Ne treba svatko biti podatkovni znanstvenik, ali svi moraju biti pismeni”, rekao je za CNBC Jordan Morrow, voditelj odjela za analizu podatka u analitičkoj tvrtki Qlik.

>>Top 5 osobina visoko učinkovitih podatkovnih znanstvenika

Studije pokazuju da će tehnologije poput umjetne inteligencije ugasiti neke poslove, no istovremeno će stvoriti potražnju za novim poslovima i vještinama.No, dio stručnjaka upozorava na “winner-takes-it-all” gospodarstvo (pobjednik odnosi sve), u kojem će visokokvalificirani radnici biti nagrađeni visokom plaćom dok će ostatak radnika ostati na dnu.

>>Pametne tehnologije do 2022. kreirat će 58 mil. neto radnih mjesta

Izvješće investicijskog društva UBS iz 2018. pokazalo je da su milijarderi pokrenuli gotovo 80 posto od 40 ključnih inovacija u protekla četiri desetljeća.

Klaus Schwab je još 2016. predvidio da će nejednakost biti najveći društveni problem koji će niknuti iz Četvrte industrijske revolucije. “Još nikada nismo bili u dobu koje toliko obećava, a istovremeno toliko prijeti”, poručio je Schwab.