Strojevi će do 2025. obavljati veći broj radnih zadataka nego ljudi, ali u narednih pet godina pametne tehnologije mogle bi kreirati 58 milijuna radnih mjesta više nego što će ih biti ugašeno, objavio je u ponedjeljak Svjetski ekonomski forum (WEF).
Razvoj automatizacije i umjetne inteligencije mogao bi ugasiti 75 milijuna radnih mjesta, navodi se u izvješću Svjetskog gospodarskog foruma “Budućnost tržišta rada 2018.”. S druge strane, očekuje se da će zbog razdvajanja poslova koje obavljaju ljudi i strojevi biti otvoreno 133 milijuna novih radnih mjesta. To znači da bi do 2022. trebalo biti otvoreno 58 milijuna radnih mjesta više nego što će ih nestati.
U isto vrijeme doći će do značajnog pomaka u kvaliteti, položaju i uloga ljudi u poslovnom procesu. Drugim riječima, doći će do skraćenja punog radnog vremena i smanjenja trajnog zapošljavanja. Neke tvrtke mogle bi se okrenuti angažiranju privremenih radnika, slobodnjaka i specijaliziranih izvođača, dok će druge automatizirati većinu poslova.
Budući da odnos ljudi i strojeva u poslovnom procesu i dalje evoluira, radnici će morati steći nove vještine, zaključuje se u izvješću.
Na temelju odgovora tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju, procjenjuje se da će strojevi do 2022. preuzeti oko 42 posto svih postojećih poslova, naprema samo 29 posto koliko ih obavljaju danas.
Umjetna inteligencija i njezin utjecaj na tržište rada postali su jednom od glavnih tema o kojima se raspravlja. Mnogi stručnjaci predviđali su da će strojevi u sljedećem desetljeću preuzeti milijuna radnih mjesta. S druge strane, izvršni menadžeri na temelju dosadašnjih industrijskih revolucija očekuju da će umjetna inteligencija istovremeno stvarati nova radna mjesta.
Dugoročno pozitivan učinak na gospodarstvo
Analiza globalne revizorske tvrtke PwC donosi slične zaključke. U njoj se navodi da bi automatizacija, robotika i drugi oblici “pametnih tehnologija” mogli povećati produktivnost i stvoriti kvalitetnije proizvode i usluge. Neki će poslovi nestati ili će se “bitno promijeniti u svojoj naravi”, ali stvorit će se novi poslovi, tako da bi dugoročni neto učinak na gospodarstvo u cjelini trebao biti pozitivan. No, to ne jamči da će taj pozitivan učinak biti (koliko-toliko) ravnopravno raspodijeljen na cijelo društvo.
Izvješće Svjetskog gospodarskog foruma temelji se na anketi među voditeljima odjela za ljudske resurse, menadžerima koji kreiraju poslovnu strategiju te izvršnim direktorima više od 300 globalnih tvrtki iz raznih industrija. Ispitanici su predstavljali više od 15 milijuna zaposlenika iz 20 razvijenih ili ekonomija u razvoju koje zajedno predstavljaju oko 70 posto globalne ekonomije.
Izgledi za otvaranje novih radnih mjesta i dalje su pozitivni, iako gotovo polovica tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju očekuje da će u sljedećih nekoliko godina smanjiti broj zaposlenih s punim radnim vremenom. To obrazlažu činjenicom da sada bolje razumiju kako tehnologija stvara nove poslovne mogućnosti.
Da bi automatizacija podigla produktivnost poduzeća, nužno je uložiti u zaposlenike kako bi ostali konkurentni, tumači Saadia Zahidi, voditeljica Centra za novo gospodarstvo i društvo Svjetskog gospodarskog foruma.
“Postoji moralni i ekonomski imperativ da to učine”, navodi Zahidi. “Bez proaktivnog pristupa, i poslodavci i radnici mogli bi izgubiti ekonomski potencijal Četvrte industrijske revolucije”.
Četvrta industrijska revolucija u osnovi se odnosi na načine kako nove tehnologije utječu na život, rad i međusobnu povezanost ljudi.
Poduzeća, vlade i zaposlenici trebaju zajednički raditi na rješavanju nedostatka vještina koji se javlja zbog automatizacije, poručuje Svjetski gospodarski forum.
Da bi stvorile potencijal za rast produktivnosti, poduzeća moraju učinkovito upravljati razvojem vještina zaposlenih radnika te podjelom zadataka između njih i strojeva, zaključuje se u analizi.
