Međunarodna agencija za morsko dno (ISA – International Seabed Authority) počet će u srpnju zaprimati prijave tvrtki koje žele rudariti oceansko dno. Odluka je donesena nakon što je Vijeće ovog UN-ovog tijela u dva posljednja tjedna ožujka raspravljalo o uspostavljanju standarda za ovu novu i kontroverznu praksu.
Dubokomorsko rudarenje označava praksu izvlačenja kobalta, bakra, nikla i mangana, četiri metala koji su ključni u proizvodnji baterija, solarnih panela, mobitela i vjetroturbina, iz stijena veličine krumpira koje se nazivaju polimetalni noduli, a nalaze se na dnu oceana, na dubinama između 4 i 6 kilometara. Ima ih u izobilju u sjevernom Tihom oceanu, između Havaja i Meksika, u području koje se naziva Clarion-Clipperton (CZZ).
Upravno vijeće ISA-e nakon dvotjedne rasprave formuliralo je nacrt odluke koji omogućuje tvrtkama da podnose zahtjeve za rudarenje od 9. srpnja, što je rok koji je postavila otočna država Nauru 2021. godine, navodi Reuters pozivajući se na kopiju dokumenta koju je dobio na uvid.
Osoblje ISA-e tada bi imalo tri radna dana da obavijesti Vijeće. Vijeće planira održati virtualnu sjednicu prije srpnja kako bi dodatno raspravljalo o tome može li se odobrenje takvih zahtjeva odgoditi nakon što ih zaprimi, navodi se u dokumentu.
“Ovo je krajnje neodgovorna odluka. Propuštena je prilika da se pošalje jasan signal… da je doba uništavanja oceana završilo”, rekla je Louisa Casson iz Greenpeacea, koja se protivi dubinskom rudarenju koje bi moglo naštetiti kitovima i drugim divljim životinjama.
Kanadska kompanija Metals Co, koja ima ugovor o opskrbi metalima za Glencore Plc, jedan je od najistaknutijih zagovornika dubinskog rudarenja. Čelnici kompanije često ističu kako vjeruju da bi dubokomorsko rudarenje imalo manji štetan učinak od tradicionalnog rudarenja spomenutih metala na kopnu.
Kina je predvodnik u primjeni i istraživanju potencijala rudarstva na morskom dnu, dok Čile, Francuska, Palau i Fidži predvode zemlje koje zagovaraju globalni moratorij na kontroverznu praksu, navodeći zabrinutost za okoliš i nedostatak dovoljnih znanstvenih podataka.
