Kompanija Ericsson Nikola Tesla Grupa ostvarila je u 2017. prihode od prodaje u iznosu od 1,48 milijardi kuna, dok neto dobit iznosi 67,9 milijuna kuna, objavljeno je na konferenciji za medije održanoj u petak, 23. veljače. Prihodi od prodaje su u usporedbi s 2016. manji 5,9 posto, a neto dobit 38,7 posto.
- Prihodi od prodaje: 1481,6 milijuna kuna
- Bruto marža: 10,2%
- Operativna dobit: 75,7 milijuna kuna
- Dobit prije oporezivanja: 73,0 milijuna kuna
- Neto dobit: 67,9 milijuna kuna
- Novčani tok od poslovnih aktivnosti: 108,2 milijuna kuna
U ukupnim prihodima od prodaje na domaće tržište otpada 18,7 posto, na usluge unutar matične kompanije Ericsson 62,5 posto, dok ostala izvozna tržišta u prodaji sudjeluju s 18,8 posto.
Bruto dobit iznosi 150,9 milijuna kuna. U usporedbi s prethodnom godinom manja je 20,5 posto, dok bruto marža bilježi pad s 11,9 posto u 2016. na 10,2 posto u 2017. godini. Pad je posljedica rezerviranja i prilagodbi po projektu te negativnog utjecaja tečajnih razlika.
Zbog pada volumena prodaje i bruto dobiti operativna dobit manja je u odnosu na 2106. za 33,4 posto i iznosi 79,6 milijuna kuna. Dobit prije oporezivanja niža je 38,5 posto te iznosi 73 milijuna kuna.
Povrat od prodaje iznosi 4,6 posto. Prilagođeni povrat od prodaje, s isključenim utjecajem tečaja i rezerviranja, iznosi 8,2 posto i veći je u odnosu na 2016. (7%)u postotku i apsolutnom iznosu.
Prodaja u segmentu Mreža iznosi 739,3 milijuna kuna (2016.: 806,5 milijuna kuna), u segmentu Digitalnih usluga 559,6 milijuna kuna (2016.: 593,1 milijuna kuna), u segmentu Usluga upravljanja 178,9 milijuna kuna (2016.: 185,9 milijuna kuna), ostalo 3,8 milijuna kuna (2016.: 6,1 milijuna kuna).
>>Pogledajte intervju – Gordana Kovačević: I 2018. bit će godina značajnih investicija
Nepovoljne tečajne razlike i investicije
“Godina 2017. bila izuzetno zahtjevna, dinamična i izazovna. Vrijedno smo radili, trudili se, nastojali iskoristiti sve poslovne mogućnosti koje su bile pred nama i osigurati stabilno poslovanje kompanije”, rekla je o poslovanju u prošloj godini predsjednica kompanija Gordana Kovačević.
Pad dobiti objasnila je povećanim investicijama vezanim uz tehnološke promjene u sklopu priprema za petu generaciju (5G) mobilnih komunikacijskih sustava, negativnim utjecajem tečaja te prilagodbama zbog pomaka u realizaciji projekta digitalne transformacije u Kazahstanu.
“Glavna razlika 2017. u odnosu na prethodne godine je nepogodno kretanje tečaja eura i dolara. Ericsson Nikola Tesla je najveća ICT kompanija i najveći ICT izvoznik u Hrvatskoj i jaka kuna imala je snažan negativan utjecaj na naše rezultate”, istaknula je Kovačević. Negativan utjecaj rezervacija i negativnih tečajnih razlike na bruto maržu djelomično je ublažen mjerama troškovne i operativne učinkovitosti na svim razinama u kompaniji.
“U 2017. smo pojačali tržišne aktivnosti u skladu s našim strateškim inicijativama. Prvenstveno želimo povećati svoje udjele u radio-komunikacijskim sustavima na tržištima na kojima smo prisutni. Na tome smo prošle godine intenzivno radili. Takvi procesi su dugi i zahtjevni, traže proaktivnost i značajna ulaganja kompanije prije potpisa ugovora”, tumači Kovačević. Osim toga, dodaje, “ako kontinuirano ne investirate u razvoj stručnih, poslovnih, socijalnih i drugih kompetencija, u opremu i uvjete rada, ne možete opstati. Taj investicijski ciklus će biti značajan i u 2018., ali i u godinama pred nama”.
Rezervacije zbog projekta u Kazahstanu
U četvrtom tromjesečju, zbog složenosti velikog strateškog projekta izvršena su rezerviranja i prilagodbe po projektu, na temelju postojećih okolnosti i predviđanja budućih događaja, što je utjecalo na dobit u 2017. godini.
“Riječ je o izuzetno zahtjevnom projektu digitalne transformacije za Ministarstvo zdravlja Kazahstana. Došlo je do određenih pomaka oko realizacije tog projekta od strane kupca i promjene određenih elemenata vezanih uz proračun. Očekujemo da će se problemi vrlo brzo riješiti. Zbog toga smo krajem prošle godine napravili određene prilagodbe, odnosno rezervacije kako bismo stabilnije startali u ovu godinu”, objasnila je Gordana Kovačević situaciju s projektom digitalne transformacije zdravstvenog sustava u Kazahstanu.
“Naša iskustva iz sličnih projekta koje smo radili u Hrvatskoj i Armeniji pokazuju da je riječ o izuzetno zahtjevnom projektima kod kojih nije dovoljno da imate kvalitetna rješenja i tehnologiju, nego i pripremljeno okruženje za takve transformacije. Kod digitalno transformacijskih projekata često se dogodi da dođe do određenih pomaka u realizaciji projekta. Mi smo do sada sve takve projekte uspješno realizirali, tako da vjerujemo da ćemo ii ovog puta prevladati izazove”, optimistična je predsjednica kompanije.
Podsjetila je da gotovo svi projekti u Zajednici nezavisnih država traže financiranje preko Svjetske banke ili EBRD-a, ili takozvana hands-off financiranja. Umjesto hands-offa, hrvatska kompanija traži kvalitetna financijska rješenja za svoje kupce u suradnji s poslovnim bankama i Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak.
Stabilna financijska pozicija
Direktor financija Luciano Ferreira istaknuo je da je financijska pozicija kompanije vrlo snažna: ukupna novčana sredstva uključujući kratkotrajnu financijsku imovinu na dan 31. prosinca 2017. iznosila su 243,6 milijuna kuna, dok je novčani tok od operativnih aktivnosti u iznosu od 108,2 milijuna kuna znatno veći od neto dobiti. Podsjetio je da je lani isplaćena izvanredna dividenda.
Učinkovitost obrtnog kapitala mjerena u danima vezivanja obrtnih sredstava iznosi 31 dan, dok je stopa konverzije novca 68 posto. U 2017. nije bilo poreznih olakšica za ulaganje u istraživanje i razvoj, ali u kompaniji se nadaju da će u 2018. godini, stupanjem na snagu Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, moći iskoristiti te porezne poticaje.
Na telekomunikacijskom tržištu kapitalne investicije operatora bile su usmjerene na mrežnu infrastrukturu, na povećanje kapaciteta, brzine i kvalitete u pokretnim i nepokretnim mrežama “S druge strane”, rekla je Gordana Kovačević, “uočavamo da operatori, kako bi osnažili svoje poslovanje, analiziraju svoje poslovne modele, eksperimentiraju i surađuju s nama u pomaku prema drugim industrijama”.
Na tržištima susjednih zemalja i dalje se osjećaju ekonomski problemi i politički izazovi, velika nezaposlenost, što smanjuje potrošačke kapacitete pa operatori ne samo da investiraju manje, nego i neke strateške investicije koje su planirali odgađaju na duže razdoblje – godinu, a u nekim slučajevima i dvije. Tržišno natjecanje se intenzivira i pojačava se pritisak na marže u odnosu na prethodne godine.
Na tržištu Zajednice neovisnih država prihodi od prodaje značajno su niži od prošlogodišnjih, uglavnom zbog manjeg broja projekata modernizacije mreže i nepovoljnog kretanja tečaja. Tijekom godine kompanija je bila usredotočeni na implementaciju prethodno ugovorenih projekata.
Interno tržište
Poslovanje na Ericssonovom tržištu bilježi trend rasta zahvaljujući novim odgovornostima i kompetencijama naših stručnjaka u području istraživanja i razvoja, kao i ekspertnim centima za usluge i rješenja. U ukupnim prihodima udio ovog tržišnog segmenta dodatno je ojačan.
“Naši stručnjaci su tijekom godina pokazali da smo pouzdan i kompetentan razvojno-istraživački centar unutar globalne korporacije. Vjerujemo da ćemo u narednom razdoblju biti još snažniji i imati mogućnost za dodatno preuzimanje dodatnih odgovornosti”, istaknula je Kovačević.
“Imamo nekoliko globalnih centara za usluge unutar ETK. Radimo na najzahtjevnijim, prema budućnosti orijentiranim poslovima. Posebno ćemo se fokusirati na automatizaciju, analitiku, poznavanje tržišta, i pozicionirat ćemo se tako da naše globalne odgovornosti budu još jače, a da istovremeno naši stručnjaci pružaju najkvalitetniju podršku kupcima na tržištima s kojima radimo.”
Novi poslovni ciklus
“Strategija nije hrpa dokumenata u kojima sve definirate i mislite da će se upravo tako u budućnosti sve i realizirati. Strategija je ciklus promjena i kontinuirano se mora adaptirati stvarnosti u kojoj živimo, potrebama naših kupaca, njihovoj spremnosti za digitalne transformacije… Možete vi silom gurati neka rješenja i biti najbolji na svijetu, ali ako s druge strane postoje otpori promjenama ili ne postoji zrelost za navedene promjene, to se neće dogoditi”, poručila je Gordana Kovačević. “Naši strateški ciklusi definiraju se tako da tijekom godine analiziramo strategije koju smo definirali, analiziramo petogodišnji ciklus s posebnim fokusom na trogodišnje i jednogodišnje razdoblje unutar ciklusa, na mjesečnoj i svakodnevnoj bazi.”
“Vjerujemo da naše tehnološko vodstvo, inovativna ICT rješenja, a prije svega intelektualni kapacitet koji imamo u kompaniji donose dodanu vrijednost našim kupcima i samoj kompaniji. Fokusiramo se na vanjske kupce – operatore, ali i na određena područja: informacijsko-komunikacijska tehnološka rješenja za industriju i društvo, javnu sigurnost, zdravstvo, energetski segment, digitalne gradove… Otvoreni smo prema realizaciji tih projekata kroz izravnu suradnju s kupcima, ali i kroz naše partnere – operatore.”
Nove odgovornosti
U Centru za istraživanje i razvoj Ericssona Nikole Tesle značajno se šire poslovi vezani uz razvoj četvrte i pete generacije mrežnih sustava. “Veseli nas da smo dobili nove odgovornosti u području četvrte i pete generacije mobilnih komunikacijskih sustava. Peta generacija je budućnost, ali tehnološke kompanije poput Ericssona Nikole Tesle moraju se u ranoj fazi pripremati zapošljavanjem novih stručnjaka, razvojem znanja i vještina, osiguravanjem radnih mjesta, znači pojačano i znatno veće investiranje nego u prethodnoj godini, a očekujem da će i ova godina biti slična kada je riječ o investicijama”, rekla je predsjednica Kompanije.
Sukladno tome u tijeku je zapošljavanje i edukacija novih stručnjaka. Prošle godine kompanija Ericsson Nikola Tesla zaposlila je više od tri stotine novih visoko obrazovnih stručnjaka iz STEM područja.
Tijekom ove godine očekuje se implementaciju 4G tehnologija u BiH, a na domaćem tržištu ovu i iduću godine obilježit će pripreme za 5G tehnologiju. Procjenjuje se da bi implementacija trebala početi 2020. godine. No, to ovisi o mnogo faktora, između ostaloga o dodjeli spektra i licencijama. To su zadaci koje mora riješiti regulator.
Osim aktivnosti vezanih uz 5G tehnologije, Gordana Kovačević istaknula je da ju veseli povećani interes i fokus na digitalne transformacija te da očekujem da će u narednom razdoblju biti otvoreno i nekoliko značajnih projekata u ovom području.
