Europska komisija objavila prijedlog novih pravila za prekarni rad

Zakonska inicijativa je usmjerena na suzbijanje takozvanih "lažnih samozaposlenih". Taj trend postao je široko rasprostranjen s procvatom ekonomije honorarnih poslova

222
Glovo

Bruxelles je poduzeo prve korake kako bi europskim honorarnim radnicima – među kojima su vozači Ubera, Glova i Deliverooa – osigurao ista radna prava koja uživaju ostali redovni zaposlenici.

Europska komisija objavila je u četvrtak nacrt pravila prema kojima bi se digitalne platforme automatski reklasificirale u poslodavce. To bi ih natjeralo da osiguraju zaposlenicima pravo na minimalnu plaću, plaćeni dopust i na naknadu za nezaposlene u slučaju gubitka posla. Ova zakonska promjena mogla bi utjecati na gotovo 4,1 milijuna honorarnih radnika.

Zakonska inicijativa je usmjerena na suzbijanje takozvanih “lažnih samozaposlenih”. Taj trend postao je široko rasprostranjen s procvatom ekonomije honorarnih poslova ili kako je na hrvatskom češće nazivamo gig-ekonomije (gig u engleskom žargonu označava gažu).

Prema Europskoj komisiji, prihodi u sektoru ekonomije honorarnih poslova dosegnuli su u 2020. godini 14 milijardi eura. To je gotovo pet puta više naprema 3 milijarde eura prihoda u 2016. godini. Danas je aktivno više od 500 platformi koje svoje poslovanje temelje na honorarnom radu.

No, kako sektor raste, tako raste i zabrinutost oko radnih uvjeta. Radnici se žale na dugo radno vrijeme, neizvjesnost oko isplate plaće, fizičku iscrpljenost, nedostatak zaštite, uskraćivanje zakonskih prava i općenito nesigurnu poziciju (state of precariousness, odakle proizlazi još jedan izraz koji se koristi u Hrvatskoj – prekarni rad, odnosno prekarni radnici).

Zagovornici ekonomije honorarnih poslova tvrde pak da takav model nudi veliku razinu slobode, autonomije i fleksibilnosti u usporedbi sa standardnim ugovorima o radu te otvara priliku onima koji tek ulaze na tržište rada, kao što su studenti, imigranti i etničke manjine.

Uber tako upozorava da bi nova pravila mogla “ugroziti tisuće radnih mjesta, oporavak  malih poduzeća nakon pandemije i ugroziti usluge na koje se potrošači diljem Europe oslanjaju”, prenosi izjavu njihova glasnogovornika Euronews.

Nova prava za honorarne radnike

Europska komisija vjeruje da se, usprkos pozitivnom doprinosu sektora, dugotrajni problemi moraju riješiti na razini cijele Europske unije kako bi se ispravili nedostaci nacionalnih zakona.

Od 28 milijuna honorarnih radnika koji su trenutno aktivni u cijelom sektoru, oko 5,5 milijuna ih je nepravedno kategorizirano kao “samozaposleni”, navodi se u obrazloženju prijedloga.

Nova direktiva pretvorit će između 1,7 do 4,1 milijuna prekarnih radnika u redovne zaposlenike, dok bi se ostali mogli biti priznati kao istinski samozaposleni. Konačan broj ovisit će o tome koliko platformi ispunjava najmanje dva od pet kriterija da se smatraju poslodavcem, a koji uključuju pitanja naknade, nadzora, radnog vremena i pravila izgleda.

Radnici čiji će se status reklasificirati automatski će dobiti niz prava kao što su zajamčeni godišnji odmori, roditeljski dopust, minimalna plaća, mirovinski staž, zaštita na radu i mogućnost kolektivnog pregovaranja (prekarni radnici rijetko su sindikalno organizirani).

Također će moći tražiti naknade za nezaposlenost odnosno bolovanje, imat će pravo na zdravstvenu zaštitu i bit će osigurani od nezgoda na radnom mjestu. To je posebno važno za dostavljače koji se kroz gusti gradski promet moraju probijati na biciklu.

Nova prava bit će usklađena sa zakonodavstvom države članice u kojoj djelatnik boravi. Na primjer, Danska, Austrija i Italija nemaju propisanu minimalnu plaću.

Europska koalicija platformi za dostavu tvrdi kako zbog reklasifikacije bez posla ostati do 250.000 dostavljača te da će prihodi biti manji za 800 milijuna eura.  Tvrde kako je “fiksno zapošljavanje” u suprotnosti s prednostima fleksibilnosti koje platforme za dostavu nude, a to je, prema nedavnoj studiji Copenhagen Economicsa, glavni razlog zašto se ljudi odlučuju raditi za digitalne platforme.

Nasuprot tome, Europska komisija predviđa da će zemlje Unije ostvariti između 1,6 i 4 milijarde eura dodatnih doprinosa godišnje ako se dio honorarnih radnika reklasificira u redovne zaposlenike.

Ekonomiju honorarnih poslova treba regulirati prije nego postane preglomazna

Najava direktive dolazi nakon učestalih simboličnih demonstracija koje su europski honorarni radnici organizirali u Bruxellesu i osuda poslovnog modela koji ne jamči osnovna radna prava.

U tijeku je i veliki broj sudskih slučajeva – više od 100 prema Europskoj komisiji – u kojima se platforme prozivaju zbog slabe zaštite prekarnih radnika. U rujnu je nizozemski sud presudio da su vozači Ubera zaposlenici, a ne slobodnjaci, te da stoga imaju pravo na iste pogodnosti kao i taksisti. Sličnu je presudu ranije ove godine donio i Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva.

“Digitalne radne platforme imaju važnu ulogu u našem gospodarstvu jer donose inovacije, osiguravaju radna mjesta i pomažu u zadovoljavanju potražnje potrošača”, rekao je Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Europske komisije, predstavljajući nacrt zakona. “Ljudi su u srži ovog poslovnog modela i oni imaju pravo na pristojne uvjete rada i socijalnu zaštitu.”

Deliveroo je uzvratio tvrdnjom da “reklasifikacija vozača ima negativne posljedice za same vozače, potrošače, restorane i širu ekonomiju”.

“Ovi prijedlozi će povećati neizvjesnost i bit će bolji za odvjetnike nego za samozaposlene platformske radnike”, rekao je glasnogovornik tvrtke za Euronews.

Europska komisija želi regulirati radnička prava prije nego što ekonomija honorarnih radnika postane prevelika: očekuje se da će sektor do 2025. u Europskoj uniji zapošljavati više od 43 milijuna radnika.

Transparentnost algoritama za dodjelu zadataka

Nova pravila iz Bruxellesa također imaju za cilj povećati transparentnosti algoritama. To  je još jedno pitanje koje je postalo problematično s ekspanzijom digitalne ekonomije.

Digitalne platforme koje povezuju prekarne radnike s poslovima obično koriste algoritme za dodjelu zadataka i postavljanje cijena. To je netransparentan sustav odlučivanja koji radnici ne razumiju pa tako ne mogu razumjeti ni raspodjelu naknada za poslove koje obavljanju, tvrdi Europska komisija.

Direktiva će ojačati ljudski nadzor nad automatiziranim odlukama i uvesti pravo na njihovo osporavanje i ispravljanje ako su netočne ili nepoštene.

Radnici će također dobivati više informacija o tome kako ih nadziru i ocjenjuju, uključujući klijente kojima služe. Osim toga, platformama neće biti dopušteno prikupljati osobne podatke koji nisu povezani s radnim mjestom.

Odredbe o transparentnosti algoritama primjenjivat će se na sve vrste honorarnih radnika – kako na samozaposlene, tako i na one koji će po novom modelu biti reklasificirani u redovne zaposlenike.

“Tehnološki napredak mora biti pravedan i uključiv”, rekao je Nicolas Schmit, europski povjerenik za radna mjesta i socijalna prava.

Europska konfederacija sindikata (ETUC) pozdravila je prijedlog, rekavši da će zatvoriti postojeće rupe i pomoći u okončanju lažnog samozapošljavanja.

No BusinessEurope, industrijska lobistička grupa koja predstavlja velike tvrtke, bila je vrlo kritična prema nacrtu Komisije, nazvavši ga “političkom izjavom” koja zanemaruje “raznolikost rada na platformi” i koja će imati “zastrašujući učinak” na mogućnosti zapošljavanja.

Što slijedi?

Države članice i Europski parlament moraju se suglasiti s prijedlogom i promijeniti zakone. Zastupnici Europskog parlamenta već su najavili da želje poboljšati uvjete rada u sektoru.

Nakon što prijedlog bude usvojen, države članice imat će do dvije godine da implementiraju direktivu u nacionalno zakonodavstvo. Za razliku od uredbi koje se provode jednoobrazno,  direktive EU ostavljaju državama članicama više prostora da prilagode svoje nacionalne zakone kako bi ispunile niz osnovnih ciljeva i uvjeta propisanih direktivom.