Vlada bi mogla odustati od povećanja stope doprinosa za drugi mirovinski stup, piše Jutarnji list. Svoju špekulaciju temelje na odgovoru koji su od Ministarstva rada dobili u posljednjim danima dok je na njegovu čelu bio Marko Pavić.
U odgovoru se ne spominje kada bi se počela povećavati stopa iako je Vlada najavila da će se u 2021. i 2022. stgopa doprinosa za drugi stup mirovinskog osiguranja povećati za po 0,5 posto.
“Prilagodba trenutne stope doprinosa za drugi stup od pet posto razmatrat će se sukladno proračunskim mogućnostima u cilju povećanja ukupne kapitalizirane mirovinske štednje. Potencijalne promjene stope doprinosa mogu se provesti jedino izmjenom Zakona o doprinosima, pri čemu je potrebno naglasiti da će svako povećanje stope doprinosa za drugi stup izravno utjecati na prvi stup”, navodi se u odgovoru na pitanje kakav je stav Vlade i Ministarstva rada o doprinosima za drugi mirovinski stup.
>>Mirovinska reforma: Od 2033. u mirovinu sa 67 godina
Sličan odgovor iz nadležnog Ministarstva slušamo već godinama. Izvorna mirovinska reforma predviđala je da će se izdvajanja za drugi mirovinski stup, incijalno određena u iznosu od pet posto iz bruto plaće, od 2002. postupno povećavati na 10 posto. Istovremeno bi se doprinosi za prvi mirovinski smanjivali istim tempom s 15 na 10 posto. No, od toga se odustalo zbog nedostaka novca za isplatu mirovina iz prvog stupa.
“Proračunske mogućnosti”
Povremeno su nadležni ministri najavljivali povećanja, a posljednji među njima bio je Marko Pavić koji je u nekoliko navrata tvrdio da će u 2021. i 2022. doći do povećanja doprinosa za drugi mirovinski stup. Sada se sve opet vraća na priču o “proračunskim mogućnostima”.
Ako “proračunske mogućnosti” ne dopuštaju povećanje stope u drugom stupu u trenutku kada je državni proračun u suficitu i u financijskom okruženju koje teško da može biti povoljnije nego što trenutno jest (kamatne stope su na najnižim razinama u povijesti), upitno je hoće li “proračunske mogućnosti” ikada biti na dostatnoj razini za takav potez.
Povećanje doprinosa za drugi mirovinski stup od pola postotnog boda na godišnjoj razini odnosi državom proračunu oko pola milijarde kuna godišnje. Trošak povećanja stope s 5 na 10 posto iznosi ukupno pet milijardi kuna, navodi Jutarnji.