Osim odluka o smjeru monetarne politike, fokus na sastanku Europske središnje banke (ESB) održanom u četvrtak bio je na samoj retorici i novim ekonomskim prognozama. Prema mišljenju analitičara RBA, ponovo je potvrđena opredijeljenost za nepromijenjene referentne kamatne stope i kupnju obveznica u 2022. godini. No, to se ne odnosi na 2023.
Novim smjernicama ESB otvara prostor za prva povećanja kamatnih stopa u 2023. Primjetno je da ESB trenutačno visoku inflaciju i dalje procjenjuje kao privremenu. To se očituje i u novim predviđanjima, kao i u komunikaciji, i po tome se ESB izdvaja od ostalih središnjih banaka.
Po mišljenju ESB-a, stope inflacije će ostati jasno iznad ciljane inflacije dulje nego što se prvobitno mislilo. Pri tome su i stope inflacije snažno revidirane naviše. Međutim, to se još uvijek pripisuje utjecajima koji će vjerojatno izgubiti svoj učinak tijekom 2022. (cijene energije, uska grla u opskrbi). No, dojam je da ova ocjena nije donesena bez kontroverzi u Vijeću ESB-a. Odluke nisu donesene jednoglasno. Dakle, nove smjernice monetarne politike u narednim tromjesečjima treba shvatiti kao kompromis. U slučaju da inflacija iznenadi na više, prva povećanja kamatnih stopa moguća su početkom 2023. ili čak krajem 2022. Uostalom, prognoza za temeljne inflatorne pritiske (temeljna stopa) također je podignuta malo ispod ciljane inflacije. Međutim, ako se ESB-ov scenarij prognoze potvrdi, povećanja kamatnih stopa moglo bi započeti najranije krajem 2023. godine.
Smanjena kupnja obveznica u sklopu PEPP-a
Što se tiče odluka o monetarnoj politici, ESB je u prvom tromjesečju 2022. odlučila dodatno smanjiti kupnju obveznica u sklopu Programa kupnje u slučaju pandemije (PEPP). Točan volumen nije objavljen. Neto kupovina u četvrtom tromjesečju 2021. procijenjena je na nešto više od 65 milijardi eura mjesečno.
U prvom tromjesečju 2022. analitičari RBA očekuju kupnju 45 milijardi eura mjesečno. Nadalje, središnja banka je najavila da za sada neće vršiti daljnje neto kupnje nakon ožujka 2022. Razdoblje reinvestiranja za obveznice koje dospijevaju kupljene u okviru PEPP-a produženo je s kraja 2023. na kraj 2024. Pri tome reinvestiranja trebaju biti fleksibilna (vremenski raspored reinvestiranja, raspodjela po klasama imovine i nadležnosti) kako bi se spriječili neželjeni događaji na tržištu (fragmentacija, povećanje premija rizika). Isto tako, neto otkup će se nastaviti ako se zbog negativnih učinaka pandemije Corone na gospodarstvo to učini potrebnim.
Komunikaciji ESB-a nedostaje čak i približna smjernica o pokazateljima koje će središnja banka koristiti za procjenu nužnosti nastavka kupnje obveznica. Analitičari RBA smatraju kako će odlučujući biti BDP i izgledi za inflaciju, kao i uvjeti financiranja s obzirom na korona okruženje.
Kako kupnja obveznica ne bi bila previše nagla nakon ožujka 2022., program neto kupnje imovine (APP) povećat će se s 20 milijardi eura mjesečno na 40 milijardi eura od travnja 2022. U trećem tromjesečju mjesečni volumen iznosio je prosječno 30 milijardi eura, a u četvrtom tromjesečju i nakon toga 20 milijardi eura (povratak na trenutni volumen).
Refinanciranja
Osim kupnje obveznica, fokus je bio na poslovima refinanciranja. Nije iznenađujuće da će Operacije dugoročnog refinanciranja u slučaju pandemije (PELTRO) isteći prema dogovoru. Manje je jasno što će biti s operacijama ciljanog dugoročnog refinanciranja (TLTRO), kojima su banke pribjegavale u velikim razmjerima (nepodmireni obujam nedavno iznosio 2200 milijardi eura). U početku se neće nuditi nove operacije, a popust na kamatnu stopu od 50 bb na postojeća povlačenja završit će kako je planirano u lipnju 2022. Međutim, korištenje novih TLTRO-a će se redovito revidirati, posebno dospijeće postojećih sredstava, i to ne bi trebalo imati negativan utjecaj na transmisiju monetarne politike. Analitičari RBA procjenjuju da vjerojatna sljedeća ponuda biti na datume dospijeća (svako tromjesečje od 22. rujna do 24. prosinca).