Fintech i plaćanja – trendovi (4): Pilot projekti digitalnih valuta središnjih banaka

Do danas je blockchain imao mješovit utjecaj na plaćanja i bankarstvo, ali razvoj stablecoina i digitalnih valuta centralnih banaka (CBDC) znatno ubrzava taj utjecaj.

33
CBDC
[Image by Maicon Fonseca Zanco from Pixabay]

Analitička tvrtka Juniper Research, specijalizirana za prepoznavanje i procjenu novih tržišnih sektora visokog rasta unutar digitalnog ekosustava, objavila je četvrti skup svojih predviđanja za tržište fintecha i plaćanja. Izdvojili su pet trendova: prelazak tržišta POS uređaja na softverska POS rješenja, sintetički identitet kao izazov za sustave verifikacije identiteta, regulativu koja potiče instant plaćanja, pilot projekte centralnih banaka koje razvijaju vlastite digitalne valute te otvoreno bankarstvo kao izazov tradicionalnom kartičnom plaćanju u eTrgovini. U pet nastavaka obradit ćemo Juniperovu analizu svakog od ovih pet trendova, a u četvrtom nastavku prenosimo Juniperovu analizu pilot projekata centralnih banaka koje razvijaju vlastite digitalne valute.

>>Fintech i plaćanja – trendovi (1): POS tržište se okreće Soft POS-u

>>Fintech i plaćanja – trendovi (2): Sintetički identitet – izazov sustavima za verifikaciju

>>Fintech i plaćanja – trendovi (3): Instant plaćanja

Platni sustav se stalno razvija, ali današnje tržište razvija se mnogo brže nego što je većina aktera očekivala. Do danas je blockchain imao mješovit utjecaj na plaćanja i bankarstvo, ali razvoj stablecoina i digitalnih valuta centralnih banaka (CBDC) znatno ubrzava taj utjecaj.

Stablecoin i CBDC dva su načina rješavanja istog problema – kako ponuditi bolje rješenje za izvorno digitalno plaćanje? Većina postojećih modela plaćanja su tradicionalni sustavi namijenjeni osobnom ili telefonskom plaćanju, kao što su kreditne kartice ili čak gotovina. Stablecoin i CBDC pokazuju što se može dogoditi ako je sustav od temelja dizajniran kao digitalni. Međutim, kada se bilo koji sustav plaćanja mijenja, pogotovo brzinom kojom se mijenjaju CBDC-ovi i stabilcoini, iz toga proizlaze implikacije.

Juniperovo izvješće razmatra implikacije na temeljne modele plaćanja koji se danas koriste, koji su pokretači tih promjena i što možemo očekivati u budućnosti.

Juniper Research definira stablecoine i digitalne valute središnje banke na sljedeći način:

“Stablecoin je kriptovaluta čija je vrijednost vezana za fiat valutu ili robu”.

“Digitalna valuta središnje banke ili CBDC je digitalni novčić koji izdaje središnja banka. CBDC-ovi su vezani za državnu fiat valutu.”

Postoje tri ključne vrste digitalnih kovanica: kriptovalute, stablecoini i CBDC. Sve tri vrste digitalnih valuta ne postoje fizički, već samo u digitalnom obliku. Sve transakcije digitalnim kovanicama moraju se obavljati putem digitalnih / elektroničkih novčanika povezanih s mrežom i računalima. Digitalne valute funkcioniraju isto kao i fizički novac – mogu se koristiti za plaćanje proizvoda i usluga. Transakcije pomoću digitalnih kovanica gotovo su trenutne, što je posebno povoljno za prekogranične transakcije, za čije izvršenje tradicionalno treba nekoliko dana.

Digitalni novčići mogu biti centralizirani (fiat ili robno podržani stablecoin i CBDC) ili decentralizirani (kriptovalute kao što je bitcoin). Posljednjih godina došlo je do značajne aktivnosti u segmentu digitalnih valuta: mnoge zemlje pokreću pilot sheme i uvode relevantne propise kako bi postavile temelje za uvođenje CBDC-ova i korištenje stablecoina. Dvije zemlje koje prednjače su Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska.

Ujedinjeno Kraljevstvo

Britanski FCA (Financial Conduct Authority) u lipnju 2021. objavio je svoje istraživanje o vlasništvu potrošača nad kripto imovinom, koje je pokazalo da među potrošačima postoji sve veći interes za korištenje ili držanje kripto imovine. Studija je također otkrila da, iako potrošačko vlasništvo nad kriptovalutama raste, a 78 posto odraslih je barem čulo za kriptovalute, razina poznavanja i razumijevanja kriptovaluta opada.

To snažno ukazuje na to dio kripto korisnika ne razumije u potpunosti imovinu koju kupuju. Nadalje, istraživanje provedeno u Ujedinjenom Kraljevstvu pokazalo je da potrošači kripto imovinu ne vide kao kocku, pri čemu je 38 posto potrošača i dalje vidi kao rizično ulaganje, što je pad s 47 posto u odnosu na prethodno istraživanje. Osim toga, više od polovice kripto korisnika reklo je da namjerava ulagati više u budućnosti.

Nakon osnivanja radne skupine u travnju 2021., u veljači 2023. Bank of England i Ministarstvo financija Ujedinjenog Kraljevstva izdali su zajednički konzultacijski dokument o potencijalu digitalne funte. Prilikom objave radna skupina potvrdila je da će digitalna funta biti potrebna u budućnosti, te stoga poduzimaju preliminarne radnje. Konzultacije će trajati do lipnja 2023., a tada će Bank of England raditi na daljnjem razvoju projekta.

Švedska

Švedski Riksbank je 2017. napravio analizu o potrebama za eKrunom. Projektni tim je zatim održao rasprave s nekoliko domaćih i međunarodnih agenata kako bi razmijenili iskustva, analizirali različita tehnička rješenja i ispitali pravna pitanja koja se trebaju riješiti kako bi se osiguralo da Riksbank ima jasan mandat za izdavanje e-krune.

Godine 2020. Riksbank je ušla u praktičnu fazu projekta. Pokrenut je pilot projekt s tvrtkom Accenture kako bi se izgradila tehnička platforma za digitalnu valutu. Cilj projekta bio je pronaći odgovarajuće tehničko rješenje za eKronu odnosno eKrunu i usporediti ga s drugim mogućim rješenjima i modelima.

U 2023. Riksbank će nastaviti s radom na:

• Istraživanju učinaka eKrune na švedsko gospodarstvo.
• Testiranju tehničkog rješenja za eKrunu prije fokusiranja pilota na izvanmrežna plaćanja i održivost
• Istraživanju utječe li i kako e-kruna na trenutačni mandat Riksbanke i koje su zakonske izmjene potrebne da Riksbank bude izdavatelj digitalne valute
• Dijalogu s različitim segmentima vlasti i tržištem,
• Izvođenju korisničkih studija usmjerenih na krajnje korisnike i trgovce.
• Pripremama za moguće izdanje digitalne valute.

Tijekom 2023. vidjet ćemo intenziviranje u smislu razvoja i pilotiranja CBDC-a, uključujući gore navedene inicijative. To će dovesti do veće penetracije CBDC plaćanja, s ciljem šire uloge u plaćanjima do 2030., navodi Juniper.