Guverner HNB-a u 2022. očekuje stopu gospodarskog rasta veću od 5%

U trećem kvartalu imamo vrlo dobro stanje bookinga u turizmu pa možemo očekivati bolju sezonu nego u rekordnoj 2019. godini, ne toliko zbog većeg broja dolazaka, koliko zbog rasta cijena i do 40 posto, rekao je guverner HNB-a

24
rast kamatnih stopa
Guverner HNB-a Boris Vujčić

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u nedjelju kako u 2022. godini očekuje gospodarski rast veći od 5 posto, što je znatno više od trenutnih prognoza, dok bi mogući prestanak isporuke plina mogao dovesti do recesije u 2023. godini, prenosi HRT. Vujčić je podsjetio kako je stopa rasta u prvom kvartalu iznosila 7 posto, a u drugom kvartalu bi mogla biti i veća.

“U trećem kvartalu imamo vrlo dobro stanje bookinga u turizmu pa možemo očekivati bolju sezonu nego u rekordnoj 2019. godini, ne toliko zbog većeg broja dolazaka, koliko zbog rasta cijena i do 40 posto. Dakle tri kvartala će biti vrlo dobra, a u četvrtom se može očekivati usporavanje gospodarskog rasta”, rekao je Vujčić na otvaranju 28. ekonomske konferencije HNB-a.

Najveći rizik nisu ni inflacija ni kamatne stope, već stanje na tržištu energenata. Moguće je da će prestati isporuka plina, što bi u 2023. godini moglo dovesti do recesije. Vujčić je istaknuo kako je HNB do sredine godine očekivao daljnje ubrzanje stope inflacije, dok se za 2022. godinu očekuje stopa inflacije blizu 10 posto.

“Inflacija u Hrvatskoj, ali i u drugim državama, prvenstveno je posljedica rasta cijene energije i hrane. To su dvije komponente koje su u ovome trenutku dovele do toga da vidimo ovakav porast cijena. Cijene energije ovise u znatnoj mjeri o onome što se događa u Ukrajini. Naime, cijene energije su krenule rasti i prije toga, a ovo je samo još dodalo razlog za povećanje cijena”, rekao je guverner HNB-a prije početka konferencije.

“Bojim se da dok imamo ovakvu situaciju teško možemo očekivati smirivanje cijena energije. Iako, ono što mi zovemo bazni efekt, promijenit će se. Treba imati na umu da smo krenuli iz pandemijske krize, kada su cijene nafte i plina bile izuzetno niske, na povijesnom minimumu, u ovu situaciju kada one rastu prvo uzrokovano rastom potražnje na tržištima, oporavkom ekonomije. Vidjeli smo da je Hrvatska prošle godine rasla više od 10 posto, što otvara snažnu potražnju i što je dovelo do rasta cijena, a onda je i rat u Ukrajini dodao pritisak na rast cijena”, dodao je Vujčić.

“Što duže traje ovakva kriza, to je vreća tih instrumenata sve praznija”, ocijenio je Vujčić. Poručio je da je u interesu Hrvatske prijeći na euro uz najmanji utjecaj na cijene, a zbog visoke stope inflacije učinak će biti marginalan.

“Ne treba se zbog toga brinuti. Veći razlog za zabrinutost je rast cijena energije i hrane zbog drugih razloga. Već sad je pozitivan učinak u najavi promjene rejtinga te na financijskom tržištu, jer Hrvatska u ovom trenutku ima niže troškove financiranja i zaduživanja, nego da ne ulazi u eurozonu. Tržišta su to ugradila u kamatne stope. U zemljama EU koje ne ulaze u eurozonu kamatne stope su znatno više nego u Hrvatskoj”, rekao je Vujčić.