Predstavljen novi instrument za financiranje razvojnih projekata

Urbani razvojni fond namijenjen je kreditiranju investicijskih ulaganja u javnu i poslovnu infrastrukturu, a njime se prvi put omogućuje da se sredstvima EU fondova projekti javne infrastrukture obogaćuju komercijalnim sadržajima

116
Urbani razvojni fond
Memorandum o razumijevanju potpisali su ministar Šime Erlić te predsjednik i član Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo i Josip Pavković [Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU]

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije u partnerstvu s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) razvilo je financijski instrument isključivo namijenjen financiranju razvojnih projekata gradova, koji će biti u funkciji razvoja zelenih i tehnološki naprednih gradova. Novi instrument u ponudi financijskih proizvoda koji omogućavaju financiranje razvojnih projekata predstavljen je u srijedu na konferenciji „Urbana agenda za Hrvatsku – predstavljanje Urbanog razvojnog fonda“.

Urbani razvojni fond namijenjen je kreditiranju investicijskih ulaganja u javnu i poslovnu infrastrukturu, a njime se prvi put omogućuje da se sredstvima EU fondova projekti javne infrastrukture obogaćuju komercijalnim sadržajima.

Ministar Šime Erlić kazao je kako je fokus ovog instrumenta ravnomjerni razvoj gradova u svim krajevima Hrvatske te da Urbani razvojni fond raspolaže sa 172 milijuna eura,

„Kreditiranje ćemo provoditi izravno, a sam financijski instrument ima strukturu kombinacije kredita i bespovratnih sredstava u vidu kapitalnog rabata. Program postaje operativan uskoro, najkasnije do kraja drugog kvartala, pa već sada potencijalni korisnici mogu krenuti s pripremama svojih projekata“, kazao je predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo.

Financiranjem putem Urbanog razvojnog fonda nudit će se značajan otpis dijela glavnice u svrhu poticanja dodatnih ulaganja, iznad minimalnih zahtjeva održivog i uključivog razvoja, putem uvjetnog bespovratnog dijela koji pokriva smanjenje isplativosti investicije zbog takvih dodatnih ulaganja. To znači da će država oprostiti čak do polovice kredita kako bi potaknula ulaganja u zelenu tranziciju koja će se uklopiti u lokalno okruženje, a građanima učiniti dostupnom priuštivu društvenu infrastrukturu.