HPB u trećem kvartalu 2017. anulirao polugodišnji gubitak

Izvrsni rezultati trećeg tromjesečja 2017. u kojem je ostvarena neto dobit od 63,2 mil. kuna gotovo su anulirali polugodišnji gubitak: neto gubitak za devet mjeseci sveden je na 1,3 mil. kuna

101
HPB u trećem kvartalu 2017
U devet mjeseci građani su u HPB-u otvorili gotovo 25.000 novih računa, a u istom razdoblju otvoreno je više od 1.200 novih poslovnih računa.

Hrvatska poštanska banka ostvarila je u trećem tromjesečju 2017. neto dobit od 63,2 milijuna kuna čime je polugodišnji gubitak gotovo anulirala. Na kraju rujna gubitak je iznosio 1,3 milijuna kuna. Gubitak je posljedica rezerviranja po izloženosti grupi Agrokor i povezanim osobama u iznosu od 193,5 milijuna kuna.

“Treći kvartal je bio dobar, ostvarena je neto dobit od 63,2 milijuna kuna tako da je gotovo u potpunosti anuliran gubitak iz prvih šest mjeseci koji je bio vezan uz rezervacije za Agrokor i poduzeća povezana s Agrokorom. Rasli su nam neto kamatni prihodi te prihodi od naknada i provizija, a tržišni udjeli rasli su onoliko koliko su dopuštala ograničenja vezana uz adekvatnost kapitala”, rekao je predsjednik Uprave HPB-a Tomislav Vuić prilikom predstavljanja rezultata u prvih devet mjeseci ove godine.

Nastavku pozitivnih poslovnih trendova i dobrom operativnom rezultatu pridonijelo je i novootvorenih 25 tisuća građanskih te 1200 poslovnih računa, istaknuo je član Uprave Domagoj Karađole. “Bez jednokratnih učinaka iz 2016. operativna bi rezultat bio još bolji”, dodao je.

Rast dobiti iz redovnog poslovanja nasuprot jednokratnih efekata

Novi klijenti doprinijeli su rastu nekamatnih prihoda za 3,6 posto i neto prihoda od kamata za 6 posto. Troškove smo uspjeli malo smanjiti u odnosu na prošlu godinu, a bilanca je ostala na gotovo istoj razini zbog kapitalnih ograničenja odnosno regulatornih zahtjeva koji se vežu na rast tržišnog udjela”, rekao je Karađole. “Do kraja godine očekujemo dodatne rezervacije za Agrokor s obzirom na nova financijska izvješća. No, s time smo računali i za to smo spremni.”

Što se tiče tržišnih udjela, HPB je u kreditima premašio pet posto (5,1%) dok je ukupna imovina banke blago ispod pet posto. Udio u ukupnim depozitima porastao je na 5,4 posto.

Dokapitalizacija i dubinski pregled Jadranske banke

Predsjednik Uprave Tomislav Vuić istaknuo je da su za banku u ovoj poslovnoj godini dva najvažnija događaja dokapitalizacija i dubinsko snimanje Jadranske banke radi mogućeg preuzimanja. “Oba procesa teku u skladu s planom. Nadamo se da ćemo dokapitalizaciju dovršiti do kraja godine, a vjerujem da ćemo u istom roku imati odluku o preuzimanju Jadranske banke.”

Odgovarajući na pitanja pojasnio je da se prilikom dokapitalizacije računa “prvenstveno na postojeće investitore, uključujući mirovinske fondove”, ali “dobrodošli su i svi novi investitori”. U novoj dokapitalizaciji (u prvom krugu 2015. kapital banke je povećan za 550 mil. kuna) trebao bi biti “veći udjel privatnih nego državnih investitora”, ali “bitno je da država ostane većinski vlasnik“, objasnio je predsjednik Uprave HPB-a.

Dodao je kako je dokapitalizacija pitanje i za postojeće dioničare, a ne samo za Upravu. “Poslovanje banke je dobro i mislim da nitko od investitora ne dvoji oko toga. Neka pitanja koja se rješavaju vezana su uz prethodnu dokapitalizaciju i sastav nadzornog odbora. I naravno, kao kod svakog posla, postavlja se pitanje cijene dionica.”

Reorganizacija sektora za poslovanje s gospodarstvom

Za poslovanje HPB-a u ovoj godini važna je stvar reorganizacija sektora poslovanja s gospodarstvom. Sektor je razdvojen na dio za male i srednje poduzetnike (SME) te dio koji vodi brigu o poduzećima s prihodom većim od 250 tisuća kuna. “I dalje ćemo raditi na specijalizaciji i vjerujemo da ćemo kroz takvu specijalizaciju ostvariti još bolji rezultat”, rekao je Vuić.

Suradnja s Hrvatskom poštom, koja je značajna stavka u našoj strategiji, također ide dobro. Preduvjeti da se velika mreža poštanskih ureda iskaže u punom potencijalu su sve bolji. Trenutačno pilotiramo model suradnje i upravljanja mrežom u Varaždinu pa ćemo za otprilike dva mjeseca biti pametniji o tome kako ćemo dalje surađivati s Poštom”.

Predsjednik Uprave Vuić istaknuo je da je dobrim rezultatima pridonijela i dobra suradnja s lokalnim zajednicama, odnosno povećanje njihova udjela među klijentima, a podsjetio je i nedavno potpisivanje Protokola o suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja.

Suradnja s EBRD-om teče i dalje kroz kreditnu liniju za žene poduzetnice. Renovirali smo zagrebačke poslovnice u Jurišićevoj i na Britanskom trgu, poslovnicu Korzo u Rijeci, poslovnicu u Poreču. Otvorili smo novu poslovnicu u Solinu kako bismo osnažili prisustvo u Dalmaciji te regionalni centar u Bjelovaru gdje smo do sada radili samo s građanstvom, a sada ćemo proširiti ponudu na male i srednje poduzetnike u županiji. Radili smo i na razvoju virtualne poslovnice, tako da više nećemo usluge pružati smo kroz fizičke poslovnice. Kontakt centar smo transformirali iz informativnog u prodajno-uslužni kanal. Na tome također moramo raditi kako bismo bili još bolji”, zaključio je Vuić svoj komentar o poslovanju Hrvatske poštanske banke.

Operativna dobit

Operativna dobit za devet mjeseci iznosi 276,3 milijuna kuna, odnosno 15,1 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju 2016. kad su ostvareni jednokratni efekti od prodaje vrijednosnih papira. Bez tih jednokratnih efekata operativna dobit nadmašuje rekordnu 2016. godinu. Dok eksterni faktori ograničavaju profitabilnost, Banka ostvaruje interna poboljšanja snižavanjem operativnih troškova.

 

Temeljni prihodi rastu

Kao rezultat povećanja broja klijenata, rastu prihodi iz osnovnog poslovanja. Neto kamatni prihod iznosi 399,3 milijuna kuna, u odnosu na prošlu godinu viši je za 6% i najbolji u posljednjih sedam godina. Iako je kamatni prihod niži za 7,1 posto ili 38,1 milijuna kuna, kamatni troškovi su smanjeni za 37,3 posto ili 60,6 milijuna kuna zahvaljujući optimizaciji strukture izvora i politike cijena. Neto prihod od provizija i naknada iznosi 147 milijuna kuna što je 3,6 posto ili 5 milijuna kuna više nego u istom razdoblju prošle godine. Neto naknade su također na najvišoj razini u posljednjih sedam godina.

Rezervacije

Rezerviranja su porasla za 82,6 posto što je posljedica izloženosti grupi Agrokor i povezanim osobama.

Imovina

Ograničena kapitalna baza zbog tržišnog udjela blizu 5 posto značajno je smanjivala mogućnost daljnjeg širenja poslovanja do stupanja na snagu nove Odluke o zaštitnom sloju za strukturni sistemski rizik (kolovoz 2017.) pa je imovina Banke gotovo nepromijenjena i iznosi 19,4 milijardi kuna.

Krediti

Ukupni krediti povećani su za 3,3 posto, pri čemu su krediti stanovništvu porasli 5,5 posto, a krediti nefinancijskim pravnim osobama 2 posto. U strukturi novih kredita dominiraju stambeni u segmentu stanovništva (+200 mil. HRK ili +13,9%) odnosno krediti za investicije u segmentu gospodarstva (+124 mil. HRK ili +11,1%). Nasuprot stagnaciji sektora, HPB procjenjuje da je ostvarila rast tržišnog udjela u 2017. godini na oko 5,1 posto.

Depoziti

Rast depozita iznosi 0,9 posto i bio je umjeren zbog nužnog ograničavanja rasta bilance uslijed kapitalnih ograničenja. Prema procjeni HPB-a udjel u ukupnim depozitima porastao je na 5,4 posto.

Adekvatnost kapitala

Kapital iznosi 1,9 milijardi kuna te je u 2017. povećan za 1,1 posto. Adekvatnost kapitala po prvim preliminarnim izračunima iznosi oko 17,5 posto. Pokrenut je proces pribavljanja svježeg kapitala kako bi se omogućio dalji održiv rast Banke.

Save