Zašto bismo trebali što prije prihvatiti euro

Od svih članica Europske unije koje još nisu uvele euro, Hrvatska bi zbog visoke euroizacije od takvog poteza imala najviše koristi, tvrdi guverner HNB-a Boris Vujčić

u 5:42 Zadnja izmjena: 26.02.2019 u 13:43
212
euro

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić održao je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti predavanje “Perspektive ulaska Republike Hrvatske u eurozonu“. Na početku je istaknuo da je riječ o strateškoj temi koja ima trajne, dugoročne posljedice za gospodarski život u Hrvatskoj te da je zato važno raspraviti razloge za i protiv ulaska u eurozonu. Zatim je guverner objasnio zašto je stav HNB-a da koristi pretežu nad troškovima.

“Hrvatska je u ovom trenutku zemlja članica Europske unije koja može najviše profitirati od uvođenja eura od svih zemalja koje ga još nisu uvele. Zbog toga HNB smatra da je Hrvatskoj interes uvesti euro što prije. Ocjenjujemo da su koristi uvođenja eura veće nego troškovi”, poručio je guverner Vujčić.

“Hrvatska je najmanja zemlja Europske unije koja još nije uvela euro. Sve male zemlje već su ga uvele, što samo po sebi nešto govori. Ako ste vrlo mali, mogućnost realizacije suverenosti je puno manja nego u slučaju kada ste velika država. Sve male zemlje ocijenile su da im se više isplati ući u eurozonu nego ostati izvan nje”, rekao je Vujčić.

Podsjetio je da su Hrvatska i Bugarska trenutno u procesu aplikacije ulaska u tečajni mehanizam. Ako uđu u europsku monetarnu uniju, onda će izvan EMU ostati mali broj zemalja članica Europske unije: Poljska, Švedska, Rumunjska, Češka, i Mađarska.

Snažna integracija s eurozonom

“Hrvatska je vrlo snažno integrirana s europodručjem. Najveći dio naše međunarodne razmjene je sa zemljama eurozone. Nakon toga slijede ostale zemlje Europske unije, a sve ostale zemlje čini 30 posto naše međunarodne razmjene. Dakle, vrlo smo trgovinski integrirani s eurozonom.

Osim toga, snažno smo integrirani i financijski. Ako pogledamo stupanj eurizacije, možemo vidjeti da u valutna struktura duga svih domaćih sektora – države, poduzeća i kućanstava – gotovo 500 milijardi eura odnosno 128 posto bruto domaćeg proizvoda, dok dug u kunama iznosi oko 200 milijardi odnosno 51 posto BDP-a. Mi smo već sada u situaciji da je euro dominantna valuta na financijskim tržištima.”

Depoziti u eurima

Također, vrlo je snažna uloga banaka s područja eurozone. One kontroliraju tri četvrtine ukupne aktive u Hrvatskoj. Jednu četvrtinu aktive kontroliraju banke koje nisu članice eurozone odnosno banke koje nemaju direktan pristup eurozoni preko svojih banaka majki.

“Ako pogledamo usporedbu Hrvatske s ostalim zemljama Europske unije u središnjoj i istočnoj Europi koje još nisu ušle u EMU, možemo vidjeti da je Hrvatska daleko najeuriziraniji Ako pogledamo udio deviznih u ukupnim štednim i oročenim depozitima, on i dalje premašuje 80 posto. Nakon 25 godina nacionalne monetarne suverenosti. Da podsjetim, kada smo postali suverena zemlja 1991. godine, više od 90 posto svih sredstava u bankama bio je u njemačkim markama. Mogli bismo reći da već tada nismo pretjerano koristili suverenost. Odnosno, koristili smo ju na pogrešan način – kreirajući kontinuiranu visoku inflaciju i devalvaciju.

Ako pogledamo udio u ukupnim kreditima, Hrvatska je također najeuroiziranija zemlja što je još jedan razlog zašto uvođenjem eura možemo profitirati više od ijedne druge zemlje članice EU koje još nisu uvele euro.

Zašto se putanje uvođenja eura ne postavlja u Češkoj ili Poljskoj? Zato što je stopa eurizacije u tim zemljama zanemariva. S te strane te dvije zemlje imaju manje poticaja za ulazak u eurozonu. Osim toga, Češka danas ima kreditni rejting i bez eura. Oni bi profitirali ulaskom u eurozonu, ali njihov dobitak u odnosu na Hrvatsku bio bi mnogo manji. Njima bi se kamatne stope I spreadovi smanjili bitno manje nego što bi se to desilo nakon ulaska Hrvatske u eurozonu.”

Usklađenost poslovnih ciklusa

Teorija optimalnih valutnih područja je ekonomska teorija koja opisuje koji su preduvjeti važni za ulazak u monetarnu uniju. Jedna od ključnih stvari je usklađenost poslovnog ciklusa. U tom smislu Hrvatska je usklađenija s eurozonom od znatnog broja zemalja koje su već u eurozoni. Dakle, usklađenost našeg ciklusa s ciklusima države jezgre – a to je Njemačka – u odnosu na periferne zemlje eurozone je veći. Ako pogledamo doprinos simetričnih šokova na BDP u Hrvatskoj i eurozoni, vidimo da je usklađenost poslovnih ciklusa vrlo visoka. To je logično i proizlazi iz toga što je Njemačka naš uvjerljivo najdominantniji trgovački partner, ne samo u robnoj trgovini, nego i u turizmu. Najveći broj turista u Hrvatsku dolazi iz područja eurozone.

Uklanjanje valutnog rizika

Prva i najvažnija korist od uvođenja eura, i u velikoj mjeri hrvatska specifičnost zbog velikog stupnja euroiziranosti, je uklanjanje valutnog rizika. Naime, u Hrvatskoj je valutni rizik zbog visokog stupnja eurizacije izuzetno velik.

Ako imate dug od 500 milijardi kuna u stranoj valuti, onda vam 10-postotna aprecijacija vlastite valute povećava dug za 50 milijardi kuna. To je valutni rizik koji je kontinuirano prisutan. Možete ga riješiti samo potpunom kunizacijom ili potpunom eurizacijom.

Od te dvije izlazne strategije, ova prva traje 25 godina i nismo uspjeli daleko stići s rekunizacijom ekonomije. Očito je, dakle, da je brži put prihvatiti euro jer se tako u potpunosti uklanja valutni rizik koji je kontinuirano prisutan.

Naravno, svaki rizik se uvijek odražava u kamatnoj stopi. Kamatna stopa nije ništa drugo nego cijena rizika. Zbog toga su kamatne stope u Hrvatskoj veće i bit će sigurno veće dok ne uđemo u eurozonu. Uklanjanje valutnog rizika je trajni benefit ulaska u eurozonu.

Smanjenje kamatnih stopa

Druga korist ulaska eurozonu je smanjenje kamatnih stopa koje će se dogoditi iz dva razloga. Prvi je uklanjanje valutnog rizika, a drugi je smanjenje regulatornih troškova za banke.

HNB dio regulatornih troškova targetira upravo prema valutnom riziku. Drugim riječima, mi od banaka tražimo da 18 posto svoje ukupne imovine drže u utrživoj stranoj valuti – eurima. S obzirom na to da Hrvati štede u eurima, HNB ne može u potpunosti funkcionirati kao lender of last resort, pozajmljivač zadnje nade. Naime, ako ljudi u Hrvatskoj pojure po depozite u banke, HNB može tiskati kuna, ali štediše će tražiti eure.

Zbog toga tražimo od banaka da imaju veći zaštitni sloj u deviznoj likvidnosti. A to banke košta. Ako imate 18 posto imovine u likvidnim deviznim sredstvima, držite ih u najboljem slučaju uz kamatnu stopu od nula posto, a najvjerojatnije ih, s obzirom na sadašnju situaciju na tržištu, držite uz negativnu kamatnu stopu. Taj trošak prenosi se na korisnike kredita i usluga banaka i zbog toga su opet kamatne stope više.

“Mi ćemo eliminirati taj zahtjev minimalne devizne likvidnosti i smanjit ćemo stopu obvezne rezerve s 12 posto na jedan posto koliko iznosi u eurozoni. Jedno i drugo će dovesti do pritiska na pad kamatnih stopa, i time će se naše kamatne stope približiti onima u eurozoni”, zaključio je guverner.

Odgovarajući nakon predavanja na pitanja novinara, guverner Vujčić rekao je da bi pismo namjere za članstvo u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) trebalo biti poslano “negdje u drugom kvartalu ove godine”, no kako još ne može govoriti o točnom datumu.