HUB: Kamatne stope za kredite vezane uz EURIBOR stabilne

U dogledno vrijeme ne bi trebalo doći do rasta kamatnih stopa za kredite građanima kod kojih je promjenjivi dio vezan uz EURIBOR, dok kamatne stope za kredite kod kojih je promjenjiv parametar NRS imaju tendenciju daljnjeg pada

153
Europska središnja banka
Euro tower - free photo on Pixabay

Europska središnja banka (ECB)  na svojoj sjednici održanoj 7. rujna odlučila je zadržati rekordno niske kamatne stope i produljiti postojeći program kupnji obveznica, signalizirajući da u kontekstu slabe inflacije u eurozoni neće žuriti s planovima za ukidanje politike jeftinog novca.

Potvrđen je postojeći program kupovina obveznica država i kompanija u mjesečnom iznosu od 60 milijardi eura. Uz niske kamatne stope i povoljnije zajmove bankama, taj bi program trebao potaknuti rast u 19-članoj eurozoni i približiti stopu inflacije nadomak zacrtanih nešto manje od 2 posto. Ujedno su podignute i procjene gospodarskog rasta eurozone za 2017. s 1,9 posto na 2,2 posto. uz predviđanje da će inflacija u euro zoni dosegnuti ciljani okvir blizu 2 posto tek u 2020. godini.

Prilika za (re)financiranje

To konkretno znači, navodi u priopćenju Hrvatska udruga banaka, da Hrvatska u dogledno vrijeme ne treba očekivati pritisak iz inozemstva na rast kamatnih stopa za kredite te će njihovo kretanje ponajprije ovisiti o domaćim gospodarskim izgledima i cijeni domaćeg izvora financiranja odnosno depozita.

HUB pregled: Stabilan rast kredita stanovništvu i poduzećima

U dogledno vrijeme, dakle,  ne bi trebalo doći do rasta kamatnih stopa za kredite građanima kod kojih je promjenjivi dio vezan uz EURIBOR, dok kamatne stope za kredite kod kojih je promjenjiv parametar Nacionalna referentna kamatna stopa imaju tendenciju daljnjeg pada.

To razdoblje niskih kamata koje može potrajati sljedećih godinu do dvije, prilika je i za jeftinije (re)financiranje javnog sektora diljem EU pa tako i u Hrvatskoj. Ujedno je dobar signal s tržišta uoči pripreme nacrta državnog proračuna za sljedeću godinu, ali i prilika da se dugoročno ubrza ostvarenje plana smanjenja javnog duga i poveća napor u jačanju konkurentnosti gospodarstva i privlačenju novih investicija.

Prema podacima do srpnja oporavak kredita u Hrvatskoj se nastavlja, a banke u Hrvatskoj imaju dovoljan kapital za podršku nastavku i ubrzanju procesa kreditiranja, navodi se u psoljednjem izdanju HUB pregleda. Stopa adekvatnosti kapitala dosegnula je povijesni maksimum od 23,2 posto. Hrvatski bankovni sustav se nalazi među najstabilnijima u svijetu prema tom kriteriju.