HUB: Gospodarskom rastu prijete protekcionizam i prevelika zaduženost privatnog sektora

Europska unija je u povoljnoj fazi poslovnog ciklusa koja će se vjerojatno još neko vrijeme nastaviti i tako pogodovati nastavku gospodarskoga rasta u Hrvatskoj

61
rizici za gospodarski rast

Hrvatska udruga banaka objavila je novo izdanje publikacije HUB Izgledi u kojem se na temelju ankete prikazuje reprezentativno mišljenje glavnih ekonomista vodećih hrvatskih banaka o najvažnijim gospodarskim kretanjima i očekivanjima. Novo izdanje publikacije bavi se analizom i predviđanjima ekonomske situacije za 2018. godinu, ulogom Europske unije i potencijalnim rizicima za gospodarski rast.

Međunarodne bankarske grupacije u čijem okviru posluju hrvatske banke ovu godinu ocjenjuju vrlo pozitivnom. Unatoč određenom usporavanju gospodarstva EU početkom godine, očekivane stope rasta BDP-a se kreću malo iznad 2 posto. Inflacija je veća nego ranijih godina (očekuje se oko 1,8%), što utječe i na cijene u Hrvatskoj.

Međutim, i dalje se ne očekuje značajniji prijelaz praga koji Europska središnja banka smatra ulaskom u zonu umjerene inflacije i svojim ciljem nakon kojega reagira povećanjem kamatnih stopa (2% na godinu).

Nakon posljednjeg sastanka ECB-a 14. lipnja dane su jasne najave da bi se program otkupa obveznica trebao nastaviti, premda smanjenim tempom od 15 milijardi eura na mjesec u zadnjem tromjsečju. Namjere podizanja referentnih kamatnih stopa nisu aktualne još barem godinu dana ako ne bude inflacijskih iznenađenja.

Za EU u cjelini se očekuje brži ili jednako brz rast izvoza i uvoza pa će tekući račun platne bilance za razliku od američkog biti u suficitu oko 3 posto BDP-a. S te strane postoji fundamentalan pritisak na jačanje eura. No, monetarna i financijska kretanja upućuju na kretanja u suprotnom pravcu jer američki FED podiže kamatne stope. Zbog toga se odnos eura i dolara sada čini teško predvidiv.

Sveukupno se radi o povoljnoj fazi poslovnog ciklusa koja će se vjerojatno još neko vrijeme nastaviti i tako pogodovati nastavku gospodarskoga rasta u Hrvatskoj.

Vjetar u pramac bi mogao doći od podizanja kamatnih stopa ili troškova protekcionističkih politika, no za sada se ti rizici odnose na duži rok.

Disperzija očekivanja

Glavni ekonomisti u prosjeku ove godine očekuju rast po stopi od 2,7 posto, ali postoji prilična disperzija očekivanja: najveći optimist očekuje rast realnog BDP-a od 3 posto, a najveći pesimist 2,3 posto. Kod interpretacije ovih brojki uvijek treba imati na umu da je hrvatski rast sporiji od rasta u sličnim državama Nove Europe.

Tip hrvatskoga rasta se postupno transformira od izvozno vođenoga rasta ka iznutra vođenome rastu. Probuđena osobna potrošnja (prosječno očekivani rast iznosi 3,2%, između 2,8% i 3,3%) zahvaljujući rastu plaća i zaduživanju građana dominira nad bruto investicijama.

Iako je očekivana stopa rasta investicija veća (prosječno očekivanje 5,4%, između 4,9% i 5,8%), manji udjel investicija u BDP-u (oko 20%) naspram udjela osobne potrošnje (oko 60%) znači da je i doprinos investicija ukupnome rastu i dalje manji od doprinosa osobne potrošnje.

Investicije imaju i posredan učinak preko uvoza, jer se značajan dio potražnje za investicijskim dobrima prelijeva u povećani uvoz tih dobara. Zbog toga brži rast uvoza od izvoza čini neto doprinos vanjskog sektora rastu BDP-a negativnim. Međutim glavni ekonomisti očekuju da će saldo tekućeg računa bilance plaćanja ostati u plusu oko 2,4 posto.

To je indikator da se još uvijek ne može govoriti o pregrijavanju gospodarstva:

  • stopa nezaposlenosti je u padu ali je još uvijek visoka (očekuje se oko 10%);
  • stopa temeljne inflacije se očekuje oko 1,3 posto, dakle, znatno ispod prijelaza praga od 2 posto;
  • javni dug je u padu i očekuje se oko 74,6 posto;
  • očekuje se nastavak pada vanjskog duga.

Hrvatsko gospodarstvo se i dalje nalazi u fazi zdravog gospodarskog rasta koji ne povećava nego smanjuje makroekonomske neravnoteže.

>>HUB pregledi: Kočnice otpuštene – rastu krediti poduzećima i stanovništvu

Fiskalna politika ne ugrožava gospodarski rast

U uzlaznim fazama poslovnog ciklusa političari uobičajeno griješe tako što povećavaju rashode ili smanjuju prihode proračuna (takozvana rasterećenja) na načine koji se pri preokretu poslovnog ciklusa pokažu neodrživima pa se onda mora reterirati ubiranjem razmjerno većih poreza i/ili rezanjem rashoda u uvjetima kriza, što ih najčešće produbljuje.

Postavlja se pitanje događa li se to sada u Hrvatskoj?

Nakon što je u Hrvatskoj prošle godine prvi puta zabilježen suficit proračuna opće države od 0,8 posto BDP-a, neobično je da ekonomisti u ovoj godini očekuju deficit od 0,2 posto BDP-a. Zbog rasta bi se očekivao ostanak u fazi suficita. Tehničkim rječnikom rečeno, izgleda da dolazi do pogoršanja strukturnog fiskalnog salda.

Treba primijetiti relativno široku disperziju očekivanja glavnih ekonomista – od -0,5 posto kod najvećeg pesimista do suficita od 0,5 posto kod najvećeg optimista. I svakako treba primijetiti da država u ovoj godini ima neke jednokratne izdatke (aktivacija jamstava brodogradnji, Petrokemija) koji se ne bi trebali (smjeli?) pojavljivati i u narednim godinama.

Stoga se može zaključiti da fiskalna politika nije rizik za rast. Tek će se kroz učinke najavljene porezne reforme vidjeti hoće li ona to narednih godina postati ili će kombinacija pozitivnih učinaka poreznog rasterećenja i pažljivijeg upravljanja rashodnom stranom definitivno maknuti fiskus i javni dug s liste rizika po dugoročni gospodarski rast.

Zahvaljujući odgovornijoj fiskalnoj politici i nepromijenjenoj monetarnoj politici ECB-a i HNB-a, glavni ekonomisti ne očekuju značajnije promjene tečaja i kamatnih stopa. Prinos na 10-godišnju državnu obveznicu se očekuje na sadašnjim razinama 2,2 – 2,3 posto.

Lista rizika

Dakle, jasni su razlozi zašto ovoga puta nismo uvrstili fiskalnu politiku na listu rizika za rast, ali ne isključujemo mogućnost da ćemo ju uskoro vratiti. Na listi rizika se u ovom trenutku nalazi šest faktora. Svi su povezani sa globalnim rizicima, niti jedan nije inherentno hrvatski:

  1. protekcionizam;
  2. rast cijena energenata i inflacija;
  3. rast kamatnih stopa;
  4. politička nestabilnost i kriza u euro području;
  5. globalna politička nestabilnost;
  6. globalno previsoka zaduženost privatnog sektora i napuhane cijene imovine.

Glavni ekonomisti hrvatskih banaka ove su rizike u anketi ocijenili na skali od 1 (najmanji rizik) do 7 (najveći rizik), jer materijalizacija ovih rizika može utjecati na gospodarski ciklus u Hrvatskoj. Rezultati pokazuju da se najviše treba bojati protekcionizma (trgovačkih ratova) i previsokih dugova koji su praćeni napuhanim cijenama imovina na međunarodnim tržištima.