HUB zbog uvođenja eura i troškova odustaje od ZIBOR-a

Hrvatska narodna banka zatražila je od banaka koje koriste ZIBOR da bez odgode pokrenu proces zamjene te referentne kamatne stope, uz pravovremeno i obuhvatno informiranje klijenata o tom procesu

u 13:20 Zadnja izmjena: 05.12.2019 u 13:45
64
ZIBOR

ZIBOR (engl. Zagreb Interbank Offered Rates) – indeksi koji služe kao referentne vrijednosti na hrvatskom tržištu – neće se moći koristiti nakon 1. siječnja 2020. i moraju biti zamijenjeni, priopćila je Hrvatska narodna banka.

ZIBOR, naime, neće biti usklađivan s Uredbom (EU) br. 2016/1011 (EU Benchmarks Regulation – BMR) koja u cilju pravilnijeg funkcioniranja unutarnjeg tržišta, osobito financijskih, kao i veće transparentnosti te zaštite potrošača i ulagača, do početka 2020. traži prilagodbu svih referentnih kamatnih stopa ili vrijednosti u Europskoj uniji novim zahtjevima u pogledu administriranja i autorizacije. Odlučile su to banke koje sudjeluju u izračunu ZIBOR-a, obrazloživši odluku skorim uvođenjem eura te visokim financijskim i drugim zahtjevima za održavanje ZIBOR-a u skladu s novom regulativom. O tome je Hrvatska udruga banaka obavijestila Hrvatsku narodnu banku, instituciju nadležnu za nadzor nad referentnim kamatnim stopama i davanje odobrenja administratorima u Hrvatskoj.

Sagledavajući navedeno, a uz ocjenu da nije izgledno da će novi zahtjev za administriranje ZIBOR-a biti podnesen do krajnjeg roka,  31. prosinca 2019. godine, Hrvatska narodna banka zatražila je od banaka koje koriste ZIBOR da bez odgode pokrenu proces zamjene te referentne kamatne stope, uz pravovremeno i obuhvatno informiranje klijenata o tom procesu. HNB je također zatražio da o poduzetim aktivnostima, uključujući alternativu koju će ponuditi svojim klijentima, redovito obavještavaju središnju banku.

Kada je riječ o ugovorima s potrošačima, s obzirom na to da spomenuta uredba EU-a naglasak stavlja upravo na tu grupu klijenata, kako ne bi ovom zamjenom bili dovedeni u nepovoljniji položaj, od banaka se zahtijeva sljedeće:

  • da se potrošaču omogući refinanciranje kredita i prijevremeni raskid ugovora o depozitu bez naknade;
  • da mu se dostave najmanje dvije alternativne ponude ;
  • ako ponude podrazumijevaju nove (zamjenske) parametre promjenjivosti, da se potrošaču dostavi povijesni pregled kretanja ponuđenih alternativnih parametara promjenjivosti kamatne stope, i to najmanje za razdoblje unatrag pet godina i jasno istaknu rizici koji proizlaze za potrošača kod izbora bilo kojeg od ponuđenih novih parametara promjenjivosti kamatne stope;
  • kod ugovora o kreditu, potrošaču valja dostaviti i simulaciju otplatnog plana za preostalo razdoblje trajanja ugovora o kreditu i to za konkretne ponude kreditne institucije, a iz koje se može jasno prepoznati utjecaj na mjesečni iznos rate/anuiteta za potrošača;
  • neovisno o izdvojenim konkretnim ponudama, potrošaču treba ukazati na mogućnost refinanciranja kredita i prijevremenog raskida ugovora o depozitu bez naknade, a kod depozita priznavanje ugovorene kamate do trenutka prijevremenog raskida ugovora;
  • da se potrošača obavijesti o roku do kojeg može sklopiti dodatak ugovoru, kao i o tome gdje i kada može pristupiti sklapanju dodatka ugovoru te da mu se jasno ukaže na posljedice u slučaju da se ne odazove pozivu kreditne institucije na reguliranje (aneksiranje) ugovora.

Naposljetku, banke trebaju potrošaču dati dovoljno vremena nakon primitka obavijesti i poziva na sklapanje dodatka ugovor za razmatranje ponuđenih mogućnosti i donošenje informirane odluke.

Prema raspoloživim podacima ZIBOR se pretežito koristi pri ugovaranju kreditnih odnosa, pri ugovaranju oročenih depozita, kao i za određivanje cijene financijskih instrumenata i izvedenica, pri čemu je njegova zastupljenost u odnosu na druge referentne kamatne stope niska.

Primjerice, udio kredita s promjenjivom kamatnom stopom odobrenih uz ZIBOR kretao se u razdoblju od listopada 2017. do rujna 2019. između 0,77 posto i 1,3 posto, a na kraju rujna 2019. iznosio je 1,1 posto (1,77 mlrd. kuna). Pritom je 83,7 posto kredita vezanih uz ZIBOR odobreno sektoru trgovačkih društava, 10,4 posto sektoru kućanstava (i to uglavnom obrtnicima), a 5,8 posto ostalim sektorima (financijske institucije i država). Kada je riječ o depozitima, ZIBOR je kao referentna kamatna stopa ugovoren kod depozita države u iznosu 21,9 milijuna kuna.

Podaci HNB-a pokazuju da je najzastupljenija referentna kamatna stopa prilikom ugovaranja kredita EURIBOR s udjelom od 42,9 posto, a slijedi Nacionalna referentna kamatna stopa s udjelom s 28,5 posto.