HUP: Prijedlog ovršnog zakona poskupit će i produžiti postupak te zatrpati sudove

Nacrt konačnog prijedloga ovršnog zakona rezultirat će višestrukim produljenjem vremena potrebnog za ishođenje pravomoćnog rješenja o ovrsi, preopterećenošću sudova, kompliciranijim postupkom te poskupljenjem ovršnog postupka

u 14:30 Zadnja izmjena: 03.12.2019 u 15:25
42
Konačni prijedlog ovršnog zakona
Barbara Cernski (EOS Matrix), Ante Župić (Župić i parneri), Davor Majetić (HUP) i Aleksandra Maganić (Pravni fakultet)

Bude li Konačni prijedlog ovršnog zakona usvojen u postojećem obliku, proizvest će multiplikativne negativne učinke za pravosudni sustav i gospodarstvo Hrvatske, upozorila je Hrvatska udruga poslodavaca na konferenciji za medije održanoj u utorak.

O Konačnom prijedlogu zakona te o njegovim učincima govorili su Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, Ante Župić, partner u odvjetničkoj tvrtki Župić i partneri, Aleksandra Maganić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta te Barbara Cerinski, direktorica tvrtke Eos Matrix.

“Koncept da se ovrhe na temelju vjerodostojne isprave vrate u nadležnost i rad sudova (kao što je to bilo ranije), uz, i dalje značajno angažiranje javnih bilježnika, HUP ne smatra dobrim rješenjem. Naprotiv, smatramo to korakom unatrag za poslovnu sigurnost, stabilno i uravnoteženo kolanje dobara u gospodarstvu te primarno ugrožavanje i sada već značajno preopterećenih sudova”, istaknuo je u uvodnom dijelu Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Nema predvidljivosti niti stabilnosti

U HUP-u smatraju da Nacrt konačnog prijedloga ovršnog zakona ne nudi niti brži, niti jednostavniji, a niti jeftiniji sustav ovršnih postupaka na temelju vjerodostojne isprave, već će rezultirati višestrukim produljenjem vremena potrebnog za ishođenje pravomoćnog rješenja o ovrsi (primjerice umjesto dosadašnjih okvirnih 30 dana bit će potrebno najmanje 6 mjeseci i to uz pretpostavku neosporavanja tražbine i uredne dostave), preopterećenošću sudova (znatno je veći broj trenutno nadležnih javnobilježničkih ureda u odnosu na broj sudova koji će biti stvarno nadležni za provođenje ovršnih postupaka), kompliciranijim postupkom (uslijed nepotrebne “dvostruke kontrole” dopuštenosti i osnovanosti prijedloga za ovrhu te dvostrukog prava na osporavanje tražbine u korist ovršenika), poskupljenjem ovršnog postupka (usporavanje i produljenje trajanja samog postupka neminovno dovodi do poskupljenja postupka uslijed duljeg tijeka zateznih kamata koje terete ovršenika).

>>Evo koje promjene donosi prijedlog novog ovršnog zakona

“Pokušali smo ukazati Ministarstvu pravosuđa na dileme vezane uz članke zakona za koje HUP smatra da moraju biti dorađeni“, rekao je Majetić. “Postupak ovrhe je loš jer nema predvidljivosti niti stabilnosti i ovršni postupak s ovim prijedlogom postaje skuplji.”

“Međutim, uz sve napore da se izmijeni, konačni prijedlog je ipak upućen u Hrvatski sabor. Odlučili smo da obavijestimo sve saborske zastupnike o negativnim efektima koje će novi Ovršni zakon imati na vjerovnike, dužnike, pravosudni sustav i cijelo gospodarstvo Hrvatske. Posljedice mogu otići i u smjeru da se ponovo pokrene rast nelikvidnosti u zemlji te dodatno ugrozi pravna sigurnost što će loše utjecati na poduzetnike i njihove zaposlenike, na još lošiju naplatu potraživanja te na dodatno pogoršanje položaja dužnika koji će u konačnici morati platiti ukupan trošak dugog ovršnog procesa”, razložio je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

Ovršni zakon pada na teret dužnika

Odvjetnik Ante Župić upozorio je da novi Ovršni zakon pada na teret dužnika “koji nema mogućnost procjene troškova postupka te nema mogućnost zaustaviti postupak”.

“Ovrha se treba naplatiti, ali treba se čuvati pozicija ovršenika i njegovo dostojanstvo. U dosadašnjem postupku, s obzirom na vrijeme trajanja troškovi su bili minimalni. Novi postupak trajat će najmanje šest mjeseci, a u tom periodu cijelo vrijeme teku zatezne kamate. Imamo stoga dva učinka: vrijeme ide i dug raste, a vjerovnik se ne naplaćuje. Cjelokupan proces utječe na likvidnost vjerovnika i poskupljuje ovrhu. To znači pola milijuna novih predmet na sudovima. Sad imamo oko 15.000 neriješenih predmeta, a slijedom novog zakona broj neriješenih predmeta popet će se na 500.000“, tumači Župić.

>>Svaki peti račun se plati nakon dospijeća ili se ne plati

Naime, za 700.000 ovršnih postupaka temeljem vjerodostojne isprave (a koliko ih se prema javno dostupnim podacima u Republici Hrvatskoj godišnje pokrene), ako glavnica primjerice iznosi 200 kuna, iznos duga bi se na ime kamata za razdoblje od 6 mjeseci (koliko bi minimalno bilo potrebno za ishođenje pravomoćnog rješenja o ovrsi umjesto dosadašnjih 30 dana) povećao za 5 milijuna kuna.

Nema pravne sigurnosti

Nadalje, u 2019. općinski sudovi su, uz svoje uobičajene zadaće, zaprimili više od 30 tisuća postupaka stečaja potrošača koji za sada ne mogu biti riješeni zbog već preopterećenosti sudova, te tisuće novih pravno vrlo složenih predmeta tzv “švicaraca”. Ukupan broj novih predmeta vezanih uz kredite u švicarskim francima mogao bi iznositi nekoliko desetaka tisuća do stotinjak tisuća predmeta. U takvim okolnostima vraćanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave u nadležnost sudova faktično će blokirati rad sudova na svim drugim postojećim aktivnim predmetima kojih je ionako već sada previše.

Aleksandra Maganić, izvanredna profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu, smatra da “pravne sigurnosti u Hrvatskoj nema”. “Ovrhu morate provoditi godinama. Nemojmo zaboraviti da ni blokirani nisu zadovoljni, a niti svjesni koliko ovo produljene postupka multiplicira troškove. Svaka ovrha košta i svako guranje u pravcu osporavanja vodi u parnički postupak.”

Sudovi nisu niti logistički, ni tehnološki, ni kadrovski pripremljeni za ovakvu “reformu”. Nema saznanja jesu li uopće započete aktivnosti na izradi digitalne platforme na kojoj bi takav sustav ovrha funkcionirao. Ako su i započete, na takvom sustavu treba raditi godinama kako bi se prilagodio zahtjevima i potrebama zakonskog modela te kako bi se testirala funkcionalnost sustava.

“Morat ćemo se transferirati s naplate s računa na naplate pokretnina čime se ne štiti dužnik. Dodjeljivanje javnih bilježnika slučajnim odabirom bez prava izbora od strane vjerovnika može prolongirati cjelokupan proces jer postoje uredi kojima to nije osnovna djelatnost. Godišnje imamo 700.000 novih ovršnih predmeta i moramo ubrzati postupak. Sudovi nisu spremni odraditi toliki broj predmeta, a to znači da će broj od 200.000 građana koji su danas blokirani jednostavno biti veći jer se produljuje postupak”, rekla je Barbara Cerinski, direktorica tvrtke Eos Matrix koja se bavi naplatom potraživanja.

Digitalizacija ne može riješiti probleme

U HUP-a ističu da se ovaj problem ne može riješiti digitalizacijom: “Netom uvedena digitalizacija vrlo jednostavnih aktivnosti na trgovačkim sudovima pokazuje brojne probleme zbog prebrze implementacije te svjedočimo nestabilnim sustavima koji ‘padaju’ prilikom unošenja dokumenta pa proces traje satima duže u odnosu na dosadašnje postupanje. Sudski službenici pak troše vrijeme na ispis dokumenta koji su do sada stizali u pisanoj formi. Također, smatramo da ni građani nisu u dovoljno digitalno educirani da bi ovakav koncept mogao zaživjeti. Podaci o digitalnoj pismenosti i korištenju platforme e-građanin su poražavajući”.

Postupak ovrhe na temelju vjerodostojne isprave predviđen Prijedlogom zakona u kojem javni bilježnik, nakon što ocijeni da je prijedlog za ovrhu potpun, dopušten i osnovan, donosi zaključak kojim poziva ovršenika da u roku od 15 dana ispuni obvezu ovrhovoditelju ili da se u tom roku očituje osporava li i u kojem dijelu ovrhovoditeljevu tražbinu, nimalo ne pridonosi niti efikasnosti niti brzini postupka, budući da vjerovnik u pravilu pokušava pozivom/opomenom naplatiti svoju tražbinu od dužnika prije pokretanja samog postupka (često i više puta). Novim sustavom bi se dodatno odugovlačio postupak što nije u interesu ni ovrhovoditelju koji čeka namirenje, ni ovršeniku zbog zateznih kamata.

Prijeti eskalacija “kulture neplaćanja” zbog paralize sudova

Podnošenje prijedloga za ovrhu nadležnom sudu je potpuno nepotrebno i nelogično te dodatno produljuje postupak, budući da se Prijedlogom predviđa da će prvi korak prema ovršeniku ili eventualno ovrhovoditelju i dalje poduzimati javni bilježnici slanjem zaključaka s pozivom na ispunjenje/osporavanje tražbine, odnosno dopunu prijedloga za ovrhu, navode u HUP-u. Prijedlogom nisu definirani ni rokovi za postupanje suda u povodu odluka javnog bilježnika.

Uzevši u obzir sve opisane okolnosti, razumno je pretpostaviti da će u slučaju prihvaćanja novog modela ovrhe doći do potpune paralize sudskog institucionalnog sustava naplate potraživanja te je moguća daljnja eskalacija “kulture neplaćanja” na svim razinama, jer će faktično prestati funkcionirati mehanizmi prisilne naplate bilo kakvih potraživanja, upozorava HUP.

“Slijedom svega navedenog, mišljenja smo kako će ovakva intervencija u ovršni postupak proizvesti negativan povratni učinak na gospodarstvo i poslovnu sigurnost u cjelini”, zaključak je Hrvatske udruge poslodavaca.