Vlada je u saborsku proceduru uputila novi ovršni zakon. Glavne novosti su značajno smanjenje troškova ovrhe, povratak postupka u nadležnost sudova – iako javni bilježnici ostaju uključeni u postupak ali sada sa statusom povjerenika suda – te proširenje kruga prihoda izuzetih iz ovrhe. Cijeli postupak će biti digitaliziran, što bi također trebalo ubrzati i pojeftiniti postupak.
Ključne promjene:
- Sudska nadležnost postaje pravilo
- Rješenje o ovrsi donosi sud
- Brži, učinkovitiji i jeftiniji postupak
- Elektronička komunikacija i obrasci
- Dostava poštom, oglasnom pločom i na e-Građani
- Centralizirana provedba ovrhe
- Proširen krug primanja izuzetih od ovrhe
- Zaštita dostojanstva dužnika (prethodna opomena i sigurnija dostava)
- Bez deložacija u zimskom razdoblju
- Ovrhe na nekretninama tek od 40 000 k
“Šaljemo poruku da ovom problemu pristupamo na sveobuhvatan način i da ga želimo riješiti tako da pomognemo onima koji su najugroženiji”, rekao je na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković. Podsjetio je da se 87 posto ovrha odnosi na relativno male iznose duga, do 5000 kuna.
Smanjeni troškovi
Novi ovršni zakon predviđa da se visina troška donošenja i provedbe rješenja o ovrsi određuje Vladinom uredbom ovisno o vrijednosti predmeta spora. Tako će za predmete vrijedne do 5000 kuna naknada iznositi 200 kuna uz 30 kuna sudske pristojbe, odnosno ukupni trošak bio bi 230 kuna. Za predmete vrijednosti iznad 5000 kuna trošak bi iznosio 350 kuna – 300 kuna za naknadu i 50 kuna za sudsku pristojbu.
Sniženje troškova omogućeno je ukidanjem nekih radnji u procesu ovrhe I digitalizacijom procesa što obuhvaća I elektroničku komunikaciju. Tako odvjetnik više ne sastavlja prijedlog za ovrhu, nego ovrhovoditelj popunjava elektronički obrazac i dostavlja ga sudu. Sud će dokumentaciju dostaviti javnom bilježniku, a javni bilježnik dužniku. Javni bilježnik informira dužnika da je protiv njega pokrenuta ovrha i o kakvom je dugu riječ. Dužnik nakon toga u roku od 15 dana dug može podmiriti, može osporiti račun ili sve može ignorirati. Ako podmiri dug, postupak se obustavlja; ako ospori rješenje, pokreće se parnica; ako ignorira rješenje, donosi se rješenje o ovrsi.
Simulacija za dug od 2990 kuna pokazale je da se ukupni trošak ovrhe smanjuje s 943,75 kuna na 292.50 kuna.
U tom primjeru umjesto troškova javnobilježničke naknade i nagrade za donošenje rješenje (60 kn + PDV), odvjetničkog troška sastavljanja prijedloga (150 kn + PDV), troška javnobilježničkog izdavanja i odvjetničke pribave potvrde ovršnosti (280 kn + PDV), odvjetničkog troška dostave na provedbu FINA-i (125 kn +PDV) i troška FINA-e za provedbu rješenja (175 kn), novim zakonom ukupni trošak svodi se na trošak donošenja i provedbe rješenja (230 kn) i odvjetnički trošak ispunjavanja obrasca (50 kn + PDV).
Simulacija za iznos duga od 5884,28 kuna pokazuje da će ukupni trošak ovrhe biti smanjen s 2469 kuna na 412,50 kuna.
Potvrde se izdaju automatizmom, a sud automatski dostavlja rješenje na provedbu, tako da tih troškova više nema. Trošak provedbe rješenja uključen je u naknadu.
Obavještavanje i dostava rješenja
Rješenje se dostavlja poštom, objavljuje na oglasnoj ploči te kroz sustav eGrađani.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković ističe važne promjene u proceduri obavještavanja dužnika. To je jedna od mjera kojom se štiti dostojanstvo dužnika.
“Insistiramo da se dužnika obavijesti dva puta izravno, s povratnicom, poštom. Tek nakon dva bezuspješna pokušaja dostava se obavlja putem oglasne ploče, uz obaveznu obavijest dužniku u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac eGrađani.”
Ministar Bošnjaković očekuje da će i ove promjene doprinijeti smanjenju broja ovršnih postupaka. Naime, jedna od glavnih zamjerki dosadašnjem sustavu bila je da mnogi dužnici mnogi nisu ni znali da su protiv njih pokrenuta ovrha, a većina postupaka odnosi se na relativno male dugove. Uz bolji sustav obavještavanja, očekuje se da će veliki broj podmiriti dug.
Zaštita dostojanstva dužnika
Povećava se krug primanja koja su izuzeta od ovrhe.
Više se neće moći ovršiti:
- božićnica,
- uskrsnica,
- regres,
- jubilarna nagrade,
- prigodne nagrade za rad,
- terenski i pomorski dodaci,
- dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo,
- sindikalna socijalna pomoć i pozajmice,
- naknada za korištenje privatnog automobila u privatne svrhe,
- naknada za odvojeni život i
- naknade žrtvama kaznenih djela.
Uvodi se i pravilo da je od ovrhe izuzet određeni dio svakog primanja, bez obzira je li riječ o plaći ili nekom drugom primanju. Tako se širi krug osoba kojima će dio primanja biti zaštićen od ovrhe (obrtnici, slobodna zanimanja), a napušta se institut sudskog i javnobilježničkog osiguranja prijenosom vlasništva na stvari i prijenosom prava.
Kako bi se zaštitilo dostojanstva dužnika predlaže se da se deložacije zbog ovrhe nad nekretninom ne provode u zimskom razdoblju, od 1. studenoga do 1. travnja.
Minimalno ograničenje za namirenje duga ovrhom na nekretnini povećava se na 40.000 kuna.
Ovršni zakon će ići u dva čitanja, a ministar Bošnjaković kaže kako su predlagači otvoreni da u zakon ugrade “sve što bude opravdano”.
Javni bilježnci postoje kako bi rasteretili pravosuđe
Jedna od glavnih zamjerki novom prijedlogu ovršnog zakona je da su javni bilježnici ipak ostali uključeni u proces, iako je sam proces vraćen u nadležnost suda.
“Postoji presuda suda EU koja kaže da javni bilježnici nisu priznati kao pravosudno tijelo I ne mogu donositi rješenja. Stoga smo odredili da rješenja o ovrsi donosi isključivo sud. No, godišnje imamo oko 700 tisuća ovršnih predmeta. Kada bismo sve to prebacili na sud, došlo bi do novih zastoja i velikog broja neriješenih predmeta. Zbog toga smo odlučili zadržati javne bilježnike u sustavu uz Financijsku agenciju, ali smo redefinirali njihove uloge. Javni bilježnik nije više tijelo koje donosi odluke. On sada pomaže sudu kako bi sud mogao ispuniti zadaću koja je propisana zakonom, a da pri tome ne gomilamo nove neriješene predmete”, objasnio je u Temi dana HTV-a ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.
“Nekada smo u sustavu imali 1,6 milijuna neriješenih predmeta, a danas 350 tisuća. Želim taj broj dodatno smanjiti, a ne dizati”, dodao je.
Saborski zastupnik Goran Aleksić smatra da prijedlog zakona ne donosi bitne promjene koje će pomoći blokiranim građanima.
“Jedna od najvažnijih izmjena bila bi da se obrne redoslijed naplate tako da se prvo naplaćuje glavnica pa tek onda kamate. Tek ako bi se donijele neke takve važne izmjene, mogli bismo razgovarati o pomaganju dužnicima”, ističe Aleksić.
Sarajko Baksa iz Udruge Blokirani smatra pak da treba zakonom smanjiti zatezne kamate koje su u ovom trenutku daleko veće od profitne stope u Republici Hrvatskoj.
“Razmatrat ćemo i to, iako to nije pitanje ovršnog zakona nego zakona o obveznim odnosima. Analizirat ćemo praksu. Analizirali smo je I do sada, ali nismo naišli na primjere koji bi takvu mjeru opravdavali. No, ako netko raspolaže tuđim novcem, znači da se vlasnik njime ne može služiti. Kamata je cijena tog novca. Ona je naknada vlasniku za ono što nije mogao ostvariti jer mu dužnik nije vratio novac na vrijeme”, rekao je Bošnjaković.
Vlada navodi da je ovo četvrti korak u rješavanju problema blokiranih te da se njihov broj smanjio s 325 tisuća na manje od 260 tisuća. Dok je dug s kamatama pao sa 65 milijardi kuna na 23,2 milijarde kuna.
Predviđa se da bi novi ovršni zakon trebao stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine.
