Iako se u Hrvatskoj ove godine nastavljaju pozitivni trendovi u navikama plaćanja, i dalje se kasni s plaćanjem svakog petog računa ili se isti uopće ne plati, pokazuju rezultati istraživanja o navikama plaćanja European Payment Practices koje provodi EOS Grupa. Brojni stručnjaci pak upozoravaju da bi Vladin paket mjera za rješavanje problema blokiranih mogao negativno utjecati na navike plaćanja.
Udio pravovremenih plaćanja u odnosu na prošlu godinu porastao je sa 77 na 81 posto, a nenaplativa potraživanja pala su s pet na tri posto, pokazuje istraživanje koje EOS Grupa provodi već dvanaestu godinu uzastopno (sedmi puta u Hrvatskoj), a čiji su rezultati predstavljeni na konferenciji “Kultura (ne)plaćanja i (ne)prilike za hrvatsko gospodarstvo” koja je u utorak održana u Zagrebu u organizaciji EOS Grupe i tjednika Lider.
Građani u prosjeku kasne s plaćanjem računa 16 dana, dok tvrtke s plaćanjima kasne čak 22 dana. Zbog toga svaka druga hrvatska kompanija osjeća posljedice propuštene dobiti, dok je svaka četvrta zabrinuta za svoj opstanak na tržištu. Mnoge tvrtke pak sporiju naplatu kompenziraju višim cijenama.
Ukupna razina nenaplativih kredita iznosi 10,2 posto, dok je europski prosjek 4,4 posto.
Ovogodišnje istraživanje o navikama plaćanja pokazalo je da svega 8 posto anketiranih domaćih kompanija smatra da će se pozitivan trend zadržati, dok je prošle godine to očekivalo čak 20 posto tvrtki.
Upitan učinak nove regulative naplate potraživanje
“Unatoč tome što su objektivni pokazatelji navika plaćanja bolji, subjektivni dojmovi i strahovi ne čude, posebice ako znamo da se sve glasnije najavljuje nova globalna recesija. Budući da jednoj Njemačkoj više ne ide tako dobro, što možemo očekivati u Hrvatskoj koja se od posljednje recesije oporavljala dvostruko duže u odnosu na ostatak svijeta i koja ponovno donosi novu zakonsku regulativu koja će dodatno otežati naplatu“, istaknula je direktorica EOS Matrixa Barbara Cerinski. “Novi ovršni zakon neće pomoći blokiranima, ali će zagušiti sudove”, poručila je.
Dodala je kako bi najavljeni prijedlog Ovršnog zakona mogao imati efekt bumeranga, poput Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kojim je uvedena obustava ovrhe dulje od 3 godine ako vjerovnik u posljednjih 6 mjeseci nije uspio ništa naplatiti. No, pokazalo se da je svaki treći deblokirani građanin ponovno završio u blokadi.
>>Čak 39% građana naprosto zaboravi platiti račune na vrijeme
“Ovaj Ovršni zakon nije rješenje za blokirane građane, cijeli problem treba početi rješavati od samog početka. Primarno je definirati socijalne kriterije, strogo odijeliti osobnu odgovornost od društvene solidarnosti kako bi porezni obveznici znali gdje odlazi njihov novac, a ne da se milijunski iznosi opraštaju ljudima kojima ne trebaju biti oprošteni“, kazao je predsjednik Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.
Zanemareni socijalni kriteriji
O manjkavostima novog prijedloga Ovršnog zakona u svom predavanju govorila je i prof. dr. sc. Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Istaknula je kako se ovršni postupak neće ni ubrzati ni pojednostaviti ni pojeftiniti zbog niza novih radnji.
“Primarna funkcija Ovršnog zakona je prisilna naplata tražbine, a kod nas se stvorila percepcija da je Ovršni zakon sredstvo za rješavanje problema blokiranih građana. Pri tome nismo uzeli u obzir socijalne kriterije, nitko ne analizira stvarne razloge prezaduženosti građana. Pogledamo li strukturu blokiranih građana, najveći broj ih ima dugovanja prema telekomima, čak 40 posto, dok četvrtina ima neplaćene obveze prema državi zbog kazni za prekršaje. Dakle, ovdje ne govorimo o socijalno ugroženim građanima“, rekla je Maganić.
U Hrvatskoj je blokirano 6,5 posto građana, dok ih je u Njemačkoj i Austriji blokirano osam posto. Od 16,8 milijardi kuna ukupnog duga, čak 6,6 milijardi otpada na 0,6 posto dužnika koji duguju više od milijun kuna.
Također, najveći dio smanjenja odnosi se na osobe koje su imale dugove veće od 10 milijuna kuna i na osobe s dugom između 100.000 i 500.000 kuna.
>>U Hrvatskoj četiri posto svih potraživanja ostaje nenaplaćeno
Domino efekt u gospodarstvu
Kašnjenje u naplati svakodnevni je izazov za poslovanje tvrtki koje posljedično kasne s podmirivanjem vlastitih obveza prema svojim dobavljačima, čime se stvara domino efekt, odnosno nepovoljna poduzetnička klima. S time su se složili i sudionici okruglog stola koji su se, između ostaloga, dotaknuli i utjecaja najavljenog prijedloga Ovršnog zakona na navike plaćanja u Hrvatskoj.
“Nacrt prijedloga Ovršnog zakona neće olakšati ovrhu u praksi, a iz iskustva možemo potvrditi da je trenutni sustav poprilično učinkovit budući da institucija javnih bilježnika djeluje besprijekorno. Javni bilježnici su i uvedeni kako bi rasteretili sudove, a sad će se 700 tisuća ovrha ponovno vratiti na već zagušene sudove. Novi zakon predviđa minimalno 11 koraka, umjesto dosadašnja 4, dakle postupak će trajati dulje i multiplicirat će se troškovi“, smatra voditeljica Sektora pravne naplate neosiguranih potraživanja EOS Matrixa Tajana Horvat.
Okupljeni poduzetnici izrazili su zabrinutost za svoje poslovanje koje direktno ovisi o mogućnostima naplate potraživanja, a njihove probleme u žustroj panel raspravi najbolje je sažeo vlasnik i direktor tvrtke Kaanan, Zvonko Popović. „Za mene su i novi i stari Ovršni zakon podjednako loši i tjeraju nas da poslovanje selimo izvan granica Hrvatske. To je ujedno i razlog zašto Hrvatsku zaobilaze strani investitori“, poručio je Popović.
