Peti mjesec za redom ukupni krediti nefinancijskim društvima bilježe pad, uz lagano usporavanje u srpnju na -0,2 posto. Krajem srpnja ukupni krediti nefinancijskim društvima u odnosu na prethodni mjesec smanjeni su za 165 miljuna, na 85,3 milijardi kuna, dok su na godišnjoj razini pali za 259,6 milijuna kuna odnosno za 0,3 posto.
Glavni generator godišnjeg pada ukupnih kredita je smanjenje kunskih kredita koji čine 36,6 posto kreditnih potraživanja banaka prema sektoru poduzeća. U odnosu na prethodni mjesec kunski krediti pali su za 238,6 milijuna kuna, odnosno za 0,8 posto, dok su u odnosu na isti mjesec prethodne godine pali za 1,8 milijardi kuna odnosno za 5,6 posto. Za razliku od kunskih kredita, devizni krediti plasirani poduzećima nastavili su rasti te su krajem lipnja iznosili 54,1 milijardi kuna (+3% godišnje).
Godišnji pad ukupnih kredita plasiranih poduzećima, na osnovi stanja, dolazi od pada kredita za investicije i kredita za obrtna sredstva. Krediti za investicije bilježe kontinuirano smanjenje od studenog 2020. te su na kraju lipnja iznosili 34,8 milijardi kuna što je blagi pad u odnosu na prethodni mjesec za 0,2 posto dok su na godišnjoj razini niži za 1,2 milijardi kuna odnosno 3,5 posto. Krediti za obrtna sredstva na mjesečnoj razini zabilježili su pad od 0,6 posto te su iznosili 28 milijardi kuna dok su na godišnjoj razini zabilježili pad od 1,8 milijardi kuna odnosno 6,2 posto. Uspoređujući s krajem 2020. i krediti za investicije i krediti za obrtna sredstva u lipnju bilježe smanjenje od 3,8 posto odnosno 1,1 posto.
Upitna sposobnost poduzeća za nova zaduživanja
Na osnovi transakcija, prema navodima HNB-a, u kojima su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovne prilagodbe vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpis kredita, krediti poduzećima smanjili su se za 0,2 milijarde kuna ili 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, no unatoč mjesečnom padu godišnja stopa rasta kredita poduzećima ubrzala je s 1,5 posto na 1,6 posto zbog učinka baznog razdoblja, odnosno nešto većeg pada kreditiranja poduzeća u istom mjesecu prošle godine.
U segmentu poduzeća i dalje je upitna sposobnost poduzeća za nova zaduživanja obzirom na korištenje mjera u vidu moratorija za kredite koje je iskoristila trećina poduzeća. S druge strane, bespovratna sredstva iz EU fondova Nove generacije bit će dostupna tek u slijedećoj godini, stoga kreditni potencijal ostaje na poduzećima koja u okviru pomoći poduzetnicima nisu koristila moratorij i restrukturiranja te se očekuje slabi rast kredita, tek iznad 2 posto godišnje.
