Kristalina Georgieva nominirana za izvršnu direktoricu MMF-a

Ministri Europske unije odluku su donijeli preglasavanjem. To je otvorilo pitanje koliko je EU spremna održati zajedništvo i utjecaj u globalnim financijskim institucijama u vremenu u kojem traje trgovinski i valutni rat između SAD-a i Kine

u 12:15 Zadnja izmjena: 04.08.2019 u 12:15
43
Kristilina Georgieva
Kristilina Georgieva

Kristalina Georgieva, izvršna direktorica Svjetske banke iz Bugarske, dobila je podršku ministara financija Europske unije kao europska kandidatkinja za nominaciju za izvršnu direktoricu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Georgieva je izabrana nakon višednevnih pregovora i dva kruga glasovanja, a glavni supranik bio joj je bivši nizozemski ministar financija Jeroen Dijsselbloem, priopćili su dužnosnici upućeni u proces izbora, navodi portal politico.eu.

Dijsselbloemovoj kandidaturi usprotivile su se zemlje Južne Europe predvođene Italijom zbog njegovih izjava da su zadužene zemlje trošile novac na “alkoholna piće i žene”.

“Čestitam Kristalini Georgievi na ishodu glasovanja”, poručio je Dijsselbloem na Twitteru, poželjevši joj uspjeh.

Odluka donesena preglasavanjem

Ministri su pribjegli glasovanju nakon što nisu uspjeli postići konsenzus oko kandidata s liste na kojoj je bilo petero nominiranih.

Uz Georgievu i Dijsselbloema na listi su bili:

  • Mário Centeno, portugalski ministar financija te predsjednik Euroskupine i Odbora guvernera Europskog stabilizacijskog mehanizma,
  • Olli Rehn, guverner finske središnje banke i bivši europski povjernik za euro,
  • Nadia Calviño, španjolska ministrica financija.

Postupak odabira vodio je francuski ministar financija Bruno Le Maire.

Velika Britanija je nastojala odgoditi raspravu, vjerojatno kako bi ponudila svog kandidat. Glasnogovornik britanskog ministarstva financija odbio je komentirati te špekulacije.

Odluka donesena preglasavanjem ponovo je potaknua rasprave o tome kolikoje Europa sposbna održati zajdništvo i utjecaj u MMF-u. Svih 11 dosadašnjih direktora od 1946. godine (Fond je osnovan 27. prosinca 1945.) bili su Europljani, u skladu s neformalnim sa Sjedinjenim Američkim Državama prema kojem Europa daje direktora MMF-a, a SAD predsjednika Svjetske banke. SAD i države Europske unije zajedno imaju 46 posto glasova.

Prošlog mjeseca Christine Lagarde dala je ostavku na mjesto izvršne direktorice MMF-a kako bi preuzela poziciju predsjednice Europske središnje banke (ECB).

Zemlje članice MMF-a mogu nominirati kandidate do 6. rujna. Nakon toga Odbor MMF-a intervjuirat će nominirane kandidate, a postupak izbora novog izvršnog direktora trebao bi završiti do 4. listopada.

Georgieva je odmah najavila da će odstupiti s dužnosti u Svjetskoj banci tijekom postupka nominacije. Zahvalila je također bugarskoj Vladi i premijeru Bojku Borisovu na podršci prilikom kandidature.

Dobna granica

Nominacija Georgieva u konfliktu je s trenutnim pravilima MMF-a koja propisuju da direktor mora preuzeti dužnost prije nvršene 65 godine života. Kristalina Georgieva će 13. kolovoza, manje od mjesec dana prije nego što bi trebala započeti mandat, navršiti 66 godina. Da bi bila imenovana, odbor MMF-a će morati glasovati o promjeni statuta.

No, upućeni upozoravaju da dobna granica nije jedina prepreka s kojom bi se Kristalina Georgieva mogla suočiti prilikom izbora za direktoricu MMF-a. Ujedinjeno Kraljevstvo ne podržava njenu kandidaturu i London bi mogao ponuditi svog kandidata. To bi mogao biti sadašnji guverner Engleske banke se Mark Carney koji ima britansko i kanadsko državljanstvo, a mandat mu istječe 31. siječnja 2020. godine.

Još 2011. godine kada je čelnu poziciju u Fondu preuzela Christine Lagarde, dvije glavne teme kojima se trabala posvetiti bile su obnova ugleda MMF-a nakon skandala u koji je bio umiješan njen prethodnik Dominique Strauss-Kahn te podrška eurozoni tijekom krize državnog duga. Danas se globalno okruženje čini još složenijim nego prije osam godina, piše CNBC.

Tko god bude na čelu MMF-a, mora biti spreman za rat. U tijeku je trgovinski rat između Sjedinjenih Država i Kine. Sukob se smatra najvećom prijetnjom globalnom gospodarskom rastu. Osim toga, sukob snažno utječe na monetarnu politiku, odnosno na odluke središnjih banaka o tome kako će podržati svoja gospodarstva i na to jesu li njihovi alati i dalje učinkoviti nakon gotovo desetljeća borbe s krizom državnog duga.